Studija Europske komisije kaže da nove tehnike oplemenjivanja usjeva poput CRISPR/Cas mogu biti dobre za okoliš i zeleniju poljoprivredu.
Utvrđeno je i da nove tehnike uređivanja genoma – opravdano – još uvijek podliježu dvadeset godina starim europskim zakonima o genetskim modifikacijama te da se ti propisi moraju prilagoditi.
Na savjetodavni izvještaj o GGO-u predstavljen danas u Bruxellesu dugo se čekalo s velikim iščekivanjem. Europska komisija sada želi dopustiti uporabu novih metoda uređivanja gena te će razgovarati s ministrima poljoprivrede i Europskim parlamentom o izmjenama zakona.
Europski povjerenici dali su nalog za studiju prije više od dvije godine nakon što je Europski sud pravde (EZP) u Luksemburgu 2018. godine odredio da je (pomoću tehnike crispr) „izrezivanje“ genetskih elemenata u poljoprivredi također oblik genetske manipulacije i podliježe tadašnjim (strogo) zakonima EU o genima.
U toj presudi Europski sud izjednačio je nove tehnike oplemenjivanja s konvencionalnom genetskom manipulacijom. Presuda je u mnogim zemljama EU kritizirana u poljoprivrednom sektoru jer su strogi zahtjevi otežavali korištenje „neopasnih“ novih metoda unutar EU.
„Nove tehnike oplemenjivanja mogu potaknuti održivost poljoprivredne proizvodnje“, rekla je europska povjerenica Stella Kyriakides (Sigurnost hrane, bioraznolikost) prilikom predstavljanja studije. Posebno misli na otpornije sorte na bolesti i izbjegavanje kemijskih pesticida. U drugim dijelovima svijeta CRISPR/Cas već je u usponu.
Još će proći neko vrijeme prije nego što Europska komisija podnese prijedlog za nove metode oplemenjivanja. Prijedlog će prethodno biti praćen konzultacijama s dionicima i procjenom učinaka. Ministri poljoprivrede EU žele obraditi studiju tijekom svog nadolazećeg polugodišnjeg sastanka Vijeća za poljoprivredu krajem svibnja.