Njemačka se više ne protivi europskoj direktivi protiv onečišćenja tla. Time se smanjuje otpor unutar EU-a prema takvoj direktivi, što je bilo jasno prošlog tjedna na EU Vijeću za okoliš. Francuska želi u sljedećih pola godine, kao predsjedateljica EU-a, riješiti zaštitu tla u EU-u.
EU-ova strategija za tla proizlazi iz Europskog zelenog plana i europske strategije za bioraznolikost. Cilj joj je riješiti klimatske i bioraznolikošćne izazove. Prema Europskoj komisiji, trenutno 70 posto tla nije u dobrom stanju. Prilikom predstavljanja planova u studenom bilo je još mnogo protesta protiv europske intervencije u nacionalna ovlaštenja.
Europska komisija želi zakon za zaštitu tla i u tome ima potporu Europskog parlamenta. Neke države članice EU smatraju zaštitu tla nacionalnim pitanjem. Dosad je i Njemačka tvrdila da je tlo, za razliku od zraka i vode, nepokretno te da zaštita tla stoga nije europski zadatak.
Nova zemljišna lijevo-centristička njemačka vlada vidi to drugačije. Tlo se degradira svugdje u EU-u, rekla je nova ministrica okoliša Steffi Lemke (Zeleni). Zbog toga se plodnost tla mora zajednički rješavati. Lemke je naglasila da se nacionalna i europska pravila trebaju što je moguće manje preklapati.
Švedska, Danska i Mađarska također pozivaju da se učini samo ono što je najpotrebnije, no prihvaćaju da treba donijeti EU-direktivu.
U novoj strategiji za tla definirano je da od 2050. godine ne smije biti gubitka obradivog i pašnjeg zemljišta. Do tada se gradnja na poljoprivrednom zemljištu mora kompenzirati iskorištavanjem novog poljoprivrednog tla. Rumunjska i Bugarska smatraju da EU također treba osigurati sredstva za sanaciju i čišćenje onečišćenih tla.
U prvoj reakciji u studenom LTO-Nizozemska izjavila je da Nizozemska već četrdeset godina ima vlastitu politiku tla s 'više nego dovoljno zakonskih mogućnosti'. Od osamdesetih godina Nizozemska, prema LTO-u, kao jedna od prvih članica EU vodi aktivnu politiku zaštite tla i smatra to 'više nego dovoljnim'.