Potrebne su drastične promjene ako Europska unija želi biti klimatski neutralna za trideset godina. Potrebne su radikalne mjere u poljoprivredi, industriji te sektoru transporta i energije. Uz to, emisije CO2 trebaju se smanjiti još više nego što je dogovoreno u UN-ovom klimatskom sporazumu.
Ta tranzicija koštat će najmanje 1000 milijardi eura, koje moraju biti mobilizirane preko Europske investicijske banke (EIB) i privatnih ulaganja. Prijelaz ne smije ići na štetu ranjivih zemalja i građana. Zato će u narednih šest godina biti dostupno 100 milijardi eura subvencija.
To je suština ‘Zelene politike’ Europske komisije koju su u Bruxellesu predstavili predsjednica Ursula von der Leyen i potpredsjednik Frans Timmermans. Međutim, već sada je jasno da konsenzus još nije postignut. Ustvari, veliki dio europske ekonomije i industrije suočava se s nizom novih okolišnih propisa.
Europski čelnici će danas na samitu u Bruxellesu raspravljati o prijedlozima. Već sada Poljska, Mađarska i Češka odbijaju se obvezati na klimatsku neutralnost do 2050. godine. To je naročito povezano s ugljenom u tim zemljama. EU želi zatvoriti sve ugljenokopove što je prije moguće. Međunarodno okolišno pokret je u prvoj reakciji izjavio da Zelena politika nije ‘dovoljno zelena’.
Na proljeće Europska komisija namjerava podnijeti prve zakonske prijedloge. „Unutar prvih stotinu dana“, rekao je ranije Frans Timmermans. Planovi uključuju pošumljavanje i održivu obnovu domova u velikom opsegu, čistu proizvodnju čelika te zabranu kemijskih pesticida u poljoprivredi.
Za građane i poduzeća ti prijedlozi će imati velike posljedice. Timmermans i njegov šef kabineta, bivši čelnik PvdA Diederik Samson, zalažu se za uvođenje europske naplate po prijeđenom kilometru i strože zahtjeve za ispušne plinove. Ako je naplata cestarine još uvijek neprovediva u nizozemskoj politici, možda će to ipak učiniti preko Bruxellesa, pomisli si netko…
Zračni i pomorski prijevoz, kao i drugi transportni sektori, morat će plaćati poreze na fosilna goriva. Komisija želi preusmjeriti tri četvrtine cestovnog transporta na željeznicu i vodne putove. Također predlaže ‘zelene luke’ u kojima ‘prljavi’ brodovi neće biti dobrodošli.
Također će se uvesti uvozne pristojbe na proizvode zagađivačkih tvrtki iz zemalja izvan EU. U budućim sporazumima o slobodnoj trgovini Bruxelles želi uključiti odredbe o okolišu i klimi, poput onih koje postoje o ljudskim pravima. Timmermans također želi poduzeti mjere za zaštitu ekosustava i biološke raznolikosti unutar EU.