Komisija predlaže da europske tvrtke više ne smiju pružati usluge plinovodima Nord Stream 1 i 2. Cilj je spriječiti da Rusija te infrastrukture ponovno aktivira ili koristi za sabotažu. Zabrana se odnosi na tehničku, financijsku i logističku potporu oba plinovoda.
Osim energetike, paket je usmjeren i na ruski bankovni sektor. Još četiri ruske banke bit će dodane na popis sankcija. Te banke navodno olakšavaju transakcije koje podupiru rusku ratnu industriju. Njihova sredstva u EU bit će zamrznuta, a suradnja s europskim tvrtkama zabranjena.
Također se obrađuje tzv. „sjenovna flota“ naftnih tankera koja pokušava izvoziti rusku naftu. Države članice EU moraju pojačati inspekcije i odbiti takvim brodovima pristup lukama. Komisija želi dodatno imati pravne mogućnosti protiv europskih tvrtki koje olakšavaju ovu mrežu krijumčarenja nafte.
Osamnaesti paket sadrži i trgovinske zabrane za tehnologiju i robu koje se mogu vojno upotrijebiti. Radi se, između ostalog, o poluvodičima i optičkim komponentama. Ti dijelovi sada se preko trećih zemalja izvode u Rusiju i mogli bi ipak doći do ruskih oružanih snaga.
Obraća se pažnja i na ulogu tvrtki u „trećim zemljama“. Bruxelles želi uvesti sankcije protiv tvrtki izvan EU koje i dalje isporučuju proizvode Rusiji unatoč postojećim mjerama. Time Bruxelles nastoji suzbiti izbjegavanje sankcija putem, između ostalog, Kine, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Prema izvorima u Bruxellesu, još ne postoji potpuni konsenzus. Neke zemlje EU strahuju od ekonomskih šteta ili diplomatskih napetosti. Ipak, predsjednica Komisije Von der Leyen ističe da je vrijeme za borbu protiv "umora od sankcija" i očuvanje europskog jedinstva.