Nakon što već postoje europski zakoni protiv onečišćenja zraka i vode, sada dolazi i zakon o zdravlju tla. Povjerenik za okoliš Virginius Sinkevicius nazvao je ta četiri prijedloga zajedno „posljednjim dijelom slagalice“.
Osim zakona o tlu, najavljeno je i proširenje novih tehnologija GMO-a, poput crispr-cas. To se ne može odmah primijeniti, već zahtijeva prvo pažljivo (novo) pravno uređenje. „Ovo je prvi put. Ovo neće biti lak zadatak“, upozorio je Sinkevicius.
To će također vrijediti za šira pravila za odobrenje novih sjemenki i biljaka. Nedavno je nizozemski ministar poljoprivrede Piet Adema rekao „da je to spremno i da možemo početi već sutra“.
Timmermans je nadalje jasno rekao da su ova četiri prijedloga dio Green Deal procesa, od Fitfor55 (staklenički plinovi), zajedničke poljoprivredne politike (eko-potpori), od farme do stola (sigurnost hrane i bioraznolikost), industrijskih emisija (onečišćenje zraka) pa do (još u razmatranju) SUR uredbe o pesticidima (smanjenje kemikalija u poljoprivredi) i zakona o obnovi prirode.
„Moramo prekinuti silazni spiral. Povratak insekata, crva i pčela je neophodan.“ Timmermans je rekao da će poljoprivrednici s ovim novim zakonima dobiti nove alate u svom arsenalu. „Sljedeće generacije, priroda, poljoprivrednici – svi oni trebaju zdravo tlo.“
Pravilnik o čistom tlu neće biti obvezujuća direktiva. U prvim godinama Bruxelles želi da EU zemlje prvenstveno uspostave bazu podataka o zagađenim lokacijama te češće i više uzorkuju tlo. Također neće biti utvrđen kvantificirani cilj EU-a.
Time Bruxelles ignorira nedavni poziv skupina za zaštitu prirode i međunarodnih tvrtki da se ipak postave obvezujući ciljevi za sprečavanje erozije tla. Prvo treba osigurati da se situacija ne pogorša, potom će uslijediti sanacija i obnova, jasno je dao do znanja Sinkevicius.
Prema prijašnjim izvještajima EU-a, 60 do 70 posto tla nije zdravo te je izloženo eroziji, zbijanju, zagađenju i zasoljavanju. Europska agencija za okoliš procjenjuje da zemlje EU-a već imaju 2,8 milijuna lokacija sa zagađenim tlom. Količina poljoprivrednog zemljišta po osobi u EU u posljednjih 50 godina prepolovila se, navodi dokument.