U tzv. 'centrima za povratak' migranti bi trebali biti smješteni tijekom obrade njihovih zahtjeva za azil ili u mjesta kamo se mogu vraćati odbijeni azilanti iz zemalja EU-a. Talijanska premijerka Meloni počela je s tim prije nekoliko mjeseci u Albaniji, no talijanski sudovi su tu odluku poništili.
Kristersson i Nehammer su tvrdili da samo dvadeset posto odbijenih migranata stvarno napušta EU. Prema riječima Kristerssona, potrebne su nove strategije za provođenje postojećih pravila i očuvanje integriteta migracijske politike. Nehammer je dodao da bez zajedničke akcije EU riskira gubitak vjerodostojnosti.
Plan predviđa uspostavljanje prihvatnih centara u sigurnim trećim zemljama, poput Albanije ili Srbije, gdje migranti mogu boraviti dok se njihova situacija ne razriješi. Te zemlje bi zauzvrat dobile financijsku ili političku potporu od EU-a. Cilj inicijative nije samo povećati učinkovitost deportacija, već i obeshrabriti ilegalnu migraciju, navodi Kristersson.
Politički pritisak za rješavanje migracije velik je. Desne stranke u mnogim zemljama EU zahtijevaju strože migracijske zakone. Tijekom Europskog vijeća u listopadu već se raspravljalo o ulozi trećih zemalja u kontroli migracijskih tokova.
Međutim, planovi nisu bez kritika. Organizacije za ljudska prava upozoravaju na etičke dileme i kršenja međunarodnog prava u takvim centrima. Protivnici ukazuju na rizike 'izbacivanja europskih obveza' na zemlje izvan Unije. Ipak, zagovornici tvrde da je takav pristup nužan za održivost migracijskog sustava.