Strategija bioraznolikosti EU-a pokrenuta je 2020. godine kao desetogodišnji plan za zaustavljanje propadanja prirode, ekosustava i životinjskih vrsta. Na pola puta pokazuje se da je samo polovica od preko 170 preporuka iz plana stvarno provedena. Samo mali dio ciljeva zaštite pokazuje poboljšanja, dok većina trendova ostaje negativna.
Od više od 40 pokazatelja mjerenja postavljenih za praćenje napretka, značajan dio nije dovoljno razvijen ili čak nedostaje. Zbog toga je teško odrediti gdje dolazi do poboljšanja, a gdje je potrebna intervencija. Posebno nedostatak podataka o kvaliteti staništa otežava ciljane akcije, navodi europski istraživački ured.
Analiza pokazuje da su poljoprivredne aktivnosti jedan od najvećih pritisaka na prirodu i bioraznolikost. Intenzivna upotreba poljoprivrednog zemljišta i gubitak travnjačkih područja znatno doprinose propadanju vrsta i ekosustava. Ovaj negativan utjecaj više izvora smatra strukturnim i teško promjenjivim.
Iako se u nekim zemljama EU bilježe pomaci u uspostavi zaštićenih područja i projektima obnove, ti napori nisu dovoljni za preokret trenda. Samo mali broj zemalja aktivno provodi politiku za ostvarenje dogovorenih ciljeva.
Postojeći zakonodavni okvir EU za zaštitu prirode, poput Direktive o pticama i Direktive o staništima, prema evaluaciji nije u potpunosti primijenjen ni provedeno. Nedostatak koordinacije među državama članicama, fragmentirana provedba i nedovoljno financiranja navode se kao uzroci sporog napretka.
Jedan od glavnih problema je što mnoge strategije na papiru dobro zvuče, ali u praksi rijetko dovode do konkretnih djelovanja. Provedba zaostaje zbog političkog otpora, ekonomskih interesa i nedostatne kontrole, navodi se.
Europska komisija poziva na pojačane napore u narednih pet godina. Naglašava se potreba za ubrzanim uvođenjem nedostajućih mjernih instrumenata, boljom zaštitom prirodnih staništa i većim uključivanjem građana i lokalnih vlasti.
Bez dodatnih napora većina ciljeva iz strategije bioraznolikosti za 2030. neće biti ostvarena. Trenutni trend pokazuje daljnje propadanje prirode i raznolikosti vrsta u gotovo svim državama članicama EU-a, s velikim rizicima za ekosustave, poljoprivredu i javno zdravlje, zaključuje istraživanje JRC-a.