Izgled da će britanski premijer Boris Johnson u četvrtak osvojiti parlamentarne izbore veći je nego šanse za pobjedu Laburista ili LibDemsa. Ali to neće biti zato što Konzervativci imaju toliko privlačan izborni program, već ponajprije jer je većini Britanaca dosta natezanja oko Brexita i žele da to što prije završi.
Osim toga, većini Britanaca nema Alternative. Prije svega, osoba vođe Laburista Jeremyja Corbyna je previše kontroverzna. Gotovo ga svi mrze, čak i članovi njegove stranke. On je najmnogomrženiji političar proteklog stoljeća. Nadalje, laburistički plan za Brexit vodio bi do dodatnih pregovora s Bruxellesom, možda čak i do dvogodišnjeg ili trogodišnjeg kašnjenja, a birači bi na referendumu još odlučivali o tome. Time je Johnson postigao svoj cilj: ovi izbori su prvenstveno o Brexitu i što prije…
Iz sve više istraživanja proizlazi da je odustajanje od gospodarske sigurnosti trenutačnog jedinstvenog tržišta EU-a u zamjenu za neizvjesnost novih britanskih trgovinskih sporazuma štetno za britansko gospodarstvo. I to godinama. Ipak, velik dio birača to očito prihvaća.
Budućnost trenutno izgleda ružičasto za britanskog premijera. Njegova Konzervativna stranka vodi u anketama s mogućnošću osvajanja čak 359 od 650 zastupničkih mjesta. Najveća oporbena stranka, Laburisti, najvjerojatnije će ostati na 211 mjesta. Premijer želi, ukoliko pobijedi na izborima, što prije do kraja siječnja progurati svoj Brexitski sporazum kroz parlament. Hoće li ga Europski parlament u Strasbourgu na kraju prihvatiti, drugo je pitanje. To ćemo tek vidjeti.
Johnson se, ipak, vjerojatno još ne računa uvelike. Njegova prethodnica Theresa May je 2017. godine preigrala s prijevremenim izborima. Konzervativci su tada također dobro kotirali u anketama, ali su ipak izgubili parlamentarnu većinu. Postoji i mogućnost da nijedna stranka ne osvoji većinu. To se dogodilo 2017. i 2010. godine, kada su Konzervativci formirali koaliciju s Liberaldemokratima.
Ovaj put je upitno može li Johnson računati na podršku drugih velikih stranaka. I škotska SNP i Liberaldemokrati, treća i četvrta stranka u zemlji, su protiv Brexita i protiv Toryja.
Laburisti u podijeljenom Donjem domu čine se bolje pozicionirani za uspostavu podržavajuće konstrukcije. Škotski nacionalisti su pod određenim uvjetima spremni podržati laburističku vladu. S tim bi se povezalo i novo referendumsko glasanje o škotskoj neovisnosti. Suradnja s LibDemom je vjerojatno teža jer je njihova vođa Jo Swinson jasno rekla da nikako ne želi Laburističkog vođu Jeremyja Corbyna za premijera.
Prema analitičaru Financial Timesa, ne smije se zaboraviti da ni u Velikoj Britaniji trenutno nema većine koja je za nešto konkretno. Zna se što ne žele, ali ne i što žele. Prosječni ljudi na ulici jednako su podijeljeni kao i parlament, a podjela zemlje na "Leavere" i "Remainere" je pojednostavljenje koje postaje sve neodrživije.
Zbog toga za većinu birača izbori se prvenstveno tiču osjećaja, mišljenja, dojmova i pretpostavki, a ne činjenica, sigurnosti i izvedivosti.