Bugarska koristi euro kao službenu valutu od 1. siječnja. Time je zemlja postala 21. članica eurozone. Nacionalna valuta, lev, postupno se zamjenjuje nakon godina priprema.
Promjena je u zemlji prihvaćena i s oduševljenjem i s skepticizmom. Zagovornici govore o povijesnom koraku koji Bugarsku približava Europskoj uniji. Istodobno, građani izražavaju zabrinutost zbog mogućih poskupljenja.
U trgovinama i državnim službama cijene se već duže vrijeme iskazuju i u levima i u eurima. Ovo dvostruko označavanje treba pomoći potrošačima da se naviknu i spriječiti neočekivane promjene cijena.
Uvođenje eura dolazi u vrijeme političke napetosti. Prošli mjesec bugarska je vlada podnijela ostavku nakon velikih prosvjeda protiv režima u Sofiji. Prosvjedi su se usredotočili, između ostalog, na trajnu korupciju i upravljačke neuspjehe.
I iz Bruxellesa stižu kritike. Europska komisija obustavila je isplatu dijela europskih subvencija Bugarskoj. Prema Komisiji, mjere protiv korupcije nisu dovoljno provedene.
Ova obustava nije povezana s uvođenjem eura, no ističe šire zabrinutosti oko upravljanja i vladavine prava u zemlji. Trajanje i uvjeti obustave nisu jasni.
Bugarska ima oko 6,4 milijuna stanovnika i smatra se jednom od siromašnijih zemalja unutar Europske unije. Zemlja je postala članicom EU 2007. godine. Neprekidne vlade gledaju na euro kao moguću potporu ekonomskoj stabilnosti.
U javnoj raspravi važnu ulogu ima i vanjski ruski utjecaj. U brojnim se diskusijama ukazuje na širenje glasina i dezinformacija te izazivanje geopolitičkih napetosti, iako je nejasno koliko je taj utjecaj zapravo velik.