Cipar započinje predsjedanje u trenutku kada Europska unija suočava s velikim izazovima. Međunarodni sukobi i geopolitička neizvjesnost oblikuju dnevni red. Zemlja želi u ovom razdoblju aktivno usmjeravati ulogu EU-a na svjetskoj pozornici.
Ovo je drugi put da Cipar obavlja rotirajuće predsjedanje. U posljednjih četrnaest godina europski kontekst se znatno promijenio. Dok su ranije prevladavali ekonomski problemi, sada su u središtu sigurnost, međunarodni sukobi i političko pozicioniranje.
Predsjednik Nikos Christodoulides ističe da Europska unija mora postati jača i samostalnija, ali istodobno ostati otvorena za suradnju s drugim dijelovima svijeta. Sigurnost i obrana čine važan dio dnevnog reda. Cipar želi podržati inicijative koje jačaju europsku obranu i povećavaju spremnost EU-a.
Rat u Ukrajini ima središnju ulogu. Cipar želi osigurati da Ukrajina ostane visoko na europskom dnevnom redu. Ta će tema biti snažno povezana s raspravama o sigurnosti, vanjskoj politici i budućnosti Europske unije.
Također je na dnevnom redu proširenje EU-a. Cipar želi napredak u pristupnim procesima i gleda na proširenje ne samo kao politički izbor, već i kao dio šire sigurnosti i stabilnosti Europe.
Osim Ukrajine, predsjedanje se usmjerava na Bliski Istok. Cipar naglašava važnost jačih veza i bolje suradnje između EU-a i zemalja tog područja, imajući u vidu stalne tenzije u regiji.
Ciparsko predsjedanje također će ponovno istaknuti pitanje turske okupacije (od 1974.) dijela Sjevernog Cipra. Međunarodna zajednica desetljećima pokušava, no bez uspjeha, dovesti obje strane za pregovarački stol. Nedavno se, čini se, s turske strane pojavljuje popustljiviji stav.