Europska komisija predstavila je ovog tjedna svoje godišnje izvješće o napretku u borbi protiv klimatskih promjena s umjereno optimističnim tonom. Iz izvješća se vidi da su emisije stakleničkih plinova u EU 2022. godine već pale za 32,5 posto. To znači da je u preostalim godinama do 2030. potrebna dodatna redukcija od nešto više od 20 posto.
Podaci koje je iznio EU povjerenik za klimatska pitanja Wopke Hoekstra temelje se na privremenim podacima do kraja 2022. godine. Te je godine emisija u EU pala za 2 posto u odnosu na 2021., unatoč ponovnom otvaranju termoelektrana na ugljen u nekim zemljama EU. Ovo smanjenje dijelom je rezultat viših cijena energije i mjera štednje energije nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Prema Komisiji, EU mora pojačati svoje napore kako bi doista i ispunila ciljeve. Iako je trend pozitivan, postoje zabrinutosti zbog brzine provođenja dodatnih mjera. Europska klimatska politika zahtijeva, između ostaloga, stroža pravila za industriju, promet i poljoprivredu, sektore u kojima emisije sporije opadaju.
Napredak znatno varira među državama. Neke zemlje su daleko ispred rasporeda, dok druge zaostaju. Komisija pritom ne navodi pojedine zemlje, ali ističe da nacionalne vlade ostaju odgovorne za provedbu dogovorenih mjera unutar europskog okvira.
Europski sustav trgovanja emisijama (ETS) igra važnu ulogu u smanjenju industrijskih emisija. Proširenje ETS-a na druge sektore, poput zgrada i prometa, trebalo bi pomoći u ostvarivanju ukupne redukcije. Ovo proširenje dio je šireg paketa EU pod nazivom „Fit for 55“.
Osim smanjenja emisija, raste i udio obnovljive energije. U 2022. oko 23 posto europske potrošnje energije dolazilo je iz obnovljivih izvora. EU cilja na najmanje 42,5 posto do 2030. godine. Iako je za to potrebna značajna povećanja, rast sunčeve i vjetroenergije smatra se ohrabrujućim.