Kuće i zgrade trebaju se brže pretvarati u klimatski neutralne objekte. Za novoizgrađene kuće to vrijedi od 2030.; za nove državne zgrade već od 2028. Sve nove gradnje – ako je tehnički i ekonomski izvedivo – također bi trebale imati solarne panele, ali za privatne vlasnike neće postojati obveza.
Najmanje učinkovite javne i komercijalne zgrade također moraju trošiti manje energije. Do 2030. potrebno je obnoviti 16 posto takvih zgrada, a do 2033. ta brojka će narasti na četvrtinu. EU zemlje same odlučuju kako će to provesti i koje će se zgrade prve obnoviti. Povijesne zgrade ili crkve mogu dobiti iznimku.
Bojleri na fosilna goriva postupno se ukidaju. Od 2025. neće se više davati subvencije za plinske kotlove. Cilj je da nacionalne vlade poduzmu mjere za potpuno ukidanje plinskih i loživih kotlova do 2040. godine. To je pet godina kasnije nego u izvornom prijedlogu.
Zgrade troše oko četrdeset posto energije i više od polovice plina u EU. To se uglavnom odnosi na grijanje, hlađenje i toplu vodu za kućanstva. Trenutačno je više od trećine zgrada starije od 50 godina, a gotovo tri četvrtine smatraju se energetski neučinkovitima. Samo jedan posto godišnje trenutno se obnavlja.
Druga važna mjera uključuje implementaciju novih tehnologija i inovacija za poboljšanje energetske učinkovitosti. To obuhvaća, između ostalog, napredne izolacijske materijale, pametne energetske sustave i obnovljive izvore energije.
Dogovor proizlazi iz intenzivnih pregovora Europskog parlamenta i Vijeća EU i važan je dio šireg paketa „Fit for 55“ bivšeg povjerenika Fransa Timmermansa. Ovaj sporazum, koji utire put prema klimatskoj neutralnosti, ključan je za ispunjavanje obveza EU-a prema Pariškom sporazumu.