Srž problema u Irskoj je neadekvatno pročišćavanje otpadnih voda, zbog čega površinske vode u urbanim područjima ne ispunjavaju minimalne standarde. To je dovelo do pokretanja nove europske pravne procedure protiv Irske. Tvrdi se da postojeće mjere još uvijek nisu u skladu s europskim obvezama za zaštitu prirode i kvalitete voda.
U sve tri zemlje stočarstvo i uporaba gnojiva ili umjetnih gnojiva centralni su u raspravi o kvaliteti vode. Irska je nedavno dobila dozvolu za širenje veće količine gnojiva, što je pravno još uvijek sporno, a nije ni jasno hoće li irski poljoprivrednici moći ispuniti strožije uvjete.
Prije samo nekoliko tjedana Irska je dobila dopuštenje za dodatne tri godine prekoračenja standarda za nitrate, pod uvjetom da irski poljoprivrednici i mliječni proizvođači značajno smanje zagađenje. Nije još jasno hoće li i kako to učiniti. Nedavno istraživanje u Irskoj pokazalo je da u nekim riječnim slivovima raste zagađenje nitratima.
U Njemačkoj i Nizozemskoj primarno je pitanje zagađenja nitratima povezano s poljoprivrednim djelatnostima, poput raspršivanja stajskog gnoja po pašnjacima. Nizozemska je također tražila privremenu iznimku od EU, ali nije ju dobila. Njemačka se posebno kritizira zbog nedostatka ranije obećanih mjera.
U Njemačkoj pravni pritisak igra važnu ulogu. Već prije nekoliko godina utvrđeno je da pristup rješavanju problema nitrata nije bio u skladu s europskim zahtjevima. Sudske presude natjerale su njemačku vladu da pripremi dodatne akcijske programe i pooštri politiku.
Prethodna njemačka centrolijeva vlada donijela je novi zakon o gnojivu koji je trebao smanjiti količinu gnoja koji se može širiti u područjima s ozbiljnim zagađenjem. Međutim, nova vlada predvođena CDU-om povukla je tu odluku. Zbog toga Bruxelles sada prijeti Berminu milionskim kaznama.
Nizozemska je također pod pritiskom Europske komisije. Zahtjev za privremenim dopuštenjem za dodatno nanošenje gnojiva na poljoprivredne površine (derogacija) odbijen je u Bruxellesu. Time je Nizozemska i dalje vezana postojećim europskim ograničenjima.
U borbi za obnovu prirode i protiv zagađenja okoliša Nizozemska ne uspijeva smanjiti emisije dušika, uglavnom zato što zemlja do sada odbija smanjiti veliki broj stoke u mlijekarskim i svinjogojskim gospodarstvima.
Osim toga, La Haya prijeti sukobom s EU direktivom protiv zagađenja nitratima jer Nizozemska nije samo propustila dostignuti ciljeve za 2025., već do sada nije ni iznijela planove Bruxellesu za smanjenje zagađenja nitratima za 2026. i 2027. godinu.

