Izvještaj Revizorskog suda slijedi raniju analizu koja je već pokazala da je 60 do 70 posto tla u Europi nezdravo, dijelom zbog lošeg upravljanja tlom i gnojivima.
Prekomjerna uporaba gnojiva u poljoprivredi negativno utječe na kvalitetu vode i bioraznolikost, no protiv toga se premalo poduzima. Direktiva o nitratu dijelom ograničava korištenje dušika iz životinjskog gnoja.
Prema podatcima revizora EU, između 2014. i 2020. potrošeno je otprilike 85 milijardi eura na poljoprivredne subvencije za kvalitetu tla. No to nije imalo dovoljan učinak jer zemlje EU premalo uvjetuju takve subvencije. Zaključuje se da su zemlje EU trebale izdvojiti više novca za područja s akutnim problemima tla.
Europska komisija također nema dobar pregled načina na koji zemlje EU primjenjuju kriterije za upravljanje gnojem. Stoga nije moguće izračunati ni prosjek EU-a.
Međutim, Bruxelles je nedavno predstavio prijedlog za „čisti zemljani režim“, no on je još daleko od primjene u praksi. Ovom direktivom u narednim mjesecima raspravljat će Europski parlament i ministri zaštite okoliša. EU teži tome da do 2050. godine ima zdrava tla.