Odgoda potpisivanja sporazuma izravna je posljedica stalnih prigovora Francuske i Italije te ponovnih nasilnih prosvjeda tisuća europskih poljoprivrednika. Tijekom prosvjeda u centru Bruxellesa došlo je do nereda i oštećenja imovine.
Za financijsku i vojnu potporu Ukrajini odlučeno je da se u sljedećim godinama odobri nove zajmove EU toj zemlji u ratu. Ishodi EU summita pokazuju koliko je teško donijeti zajedničke odluke kada se sukobljavaju politička stanovišta i interesi.
Europska unija sada je odobrila zajam od 90 milijardi eura Ukrajini, namijenjen za sljedeće dvije godine. Time je financiranje zemlje osigurano, ali ne putem prethodno predloženog načina.
Plan da se zamrznuta ruska državna sredstva izravno iskoriste za Ukrajinu nije uspio. Nakon višesatnih pregovora nije postignut dogovor oko tog prijedloga. Taj se prijedlog povukao s dnevnog reda, unatoč snažnoj podršci nekih velikih zemalja EU i Europske komisije unaprijed.
Umjesto toga, čelnici vlada odabrali su privremeno rješenje: zajedničke zajmove EU koje pokriva proračun EU. Nisu sve zemlje EU sudjelovale u ovom modelu. Ishod je predstavljen kao kompromis koji jamči podršku Ukrajini, ali također otkriva međusobne svađe.
Istodobno je postalo jasno da će potpisivanje trgovinskog sporazuma između EU i zemalja Mercosura ponovno biti odgođeno. Dogovor, koji je bio planiran do kraja prosinca, pomaknut je na siječanj. Točan novi datum još nije dogovoren.
Odgoda je uslijedila nakon što je Italija zatražila dodatno vrijeme za ublažavanje zabrinutosti poljoprivrednika. Francuska i Italija su tijekom summita nastavile ponavljati svoje prigovore. Boje se da će europski poljoprivrednici biti pogođeni uvozom jeftinog mesa iz Latinske Amerike.
Te zabrinutosti bile su vidljive i izvan zgrada u Bruxellesu. Tijekom summita tisuće su poljoprivrednika krenule prema uredima EU. Sa traktorima su blokirali ceste i sukobili se s policijom. Kako bi umirile poljoprivrednike, institucije EU odobrile su dodatni tekst u kojem se navodi da se ponovno mogu uvesti uvozne dažbine ukoliko velika količina uvezenih peradi ili goveđeg mesa naruši europsko tržište.
Rasprava o trgovinskom sporazumu sa zemljama Južne Amerike dodiruje šire pitanje s kojim se EU suočava: koliko ekonomski samostalne zemlje EU žele biti u svijetu gdje se (ekonomske, financijske i vojne) ravnoteže moći mijenjaju. Pristaše vide trgovinski sporazum kao priliku za smanjenje ovisnosti o Sjedinjenim Državama i Kini. Protivnici ističu domaće posljedice i političke rizike.
U proteklim mjesecima predsjednica Komisije Ursula von der Leyen javno je zagovarala zapljenu ruskih sredstava te je izjavila da će krajem ovog tjedna u Brazilu potpisati sporazum Mercosur. Smatrala je da bi čelnici država EU na ovom summitu trebali zauzeti snažan, budućnosti usmjeren smjer.
Činjenica da EU summit nije podržao njezin prijedlog dvaput vjerojatno će u mnogim europskim prijestolnicama biti viđena kao politički poraz za Von der Leyen.