Razlozi za stalni pad, prema europskoj graničnoj straži Frontex, su pojačana suradnja s partnerskim zemljama i preventivne mjere u zemljama polaska. To dovodi do smanjenja broja brodova s tražiteljima azila koji dolaze u Europu, navodi Frontex.
Frontex objavljuje najnovije brojke na dan kada je Europska unija započela novi korak u svojoj migracijskoj politici. Stupanje na snagu pakta o azilu i migracijama preusmjerava fokus s ‘prihvata novih dolazaka’ na ‘povratak odbijenih tražitelja azila’.
Raspodjela
Važan dio tog EU dogovora jest da sve zemlje EU prihvaćaju i smještaju dio novih dolazaka. Ako neke zemlje to ne žele ili ne mogu, moraju sufinancirati smještaj tražitelja azila u drugim zemljama EU. Uveden je jedinstveni europski sustav za registraciju novih dolazaka.
Promotion
Jedna od drugih ključnih promjena je veći naglasak na povratak. Europske zemlje žele da odbijeni tražitelji azila zaista odu ako ne dobiju pravo boravka. Zagovornici smatraju da je to nužno jer se danas mnoge odluke o povratku ne provode.
Izvan EU
Sve češće se gleda i prema suradnji sa zemljama izvan Europske unije. Nekoliko zemalja EU istražuje mogućnosti privremenog smještaja tražitelja azila koji trebaju otići u posebnim centrima za povratak izvan europskog teritorija. Takvi planovi još se moraju dalje razraditi i ovise o dogovorima s dotičnim državama.
Grčka je već usvojila zakonodavstvo koje omogućuje brži protjerivanje odbijenih tražitelja azila i buduću uporabu takvih centara. Zemlja surađuje s drugim europskim državama zainteresiranim za ovaj model. Nizozemska je sklopila sličan sporazum s Italijom.
Povratak
Rasprava o takozvanim centrima za povratak izaziva podjele. Zagovornici tvrde da novi sustav može doprinijeti učinkovitijoj politici povratka i manjim pritiscima na zemlje na vanjskim granicama EU. Kritičari govore o deportacijskim centrima i strahuju da će nadzor i pravna zaštita biti otežani ako se povratnici izvan EU pritvaraju u kampovima.
Albanija
Talijanska inicijativa u Albaniji igra važnu ulogu u toj debati. Taj se plan smatra važnim testom za suradnju izvan EU u mnogim zemljama EU. Iako je projekt imao pravnih i praktičnih prepreka, čini se da se stvara više prostora za takve centre. Stoga albanski model ostaje važna referenca za druge europske zemlje.
Prijava također?
Osim centara za povratak, europske zemlje žele dalje proširiti suradnju s trećim zemljama. Razmatraju se i ‘centri za prijavu’ u kojima bi zemlje EU držale vlastite urede u zemlji izvan EU, primjerice na Balkanu ili u Sjevernoj Africi.
Uvođenjem migracijskog pakta europska politika tako ulazi u novu fazu. Dok je fokus godinama prvenstveno bio na registraciji, prihvatu i nadzoru granica, sada se pozornost sve više usmjerava na provođenje odluka o povratku i suradnju sa zemljama izvan Europske unije.