Većina država članica EU spremna je u novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) nešto više izaći u susret željama Europskog parlamenta i Europske komisije.
Već s većinom ministara poljoprivrede moguće je razgovarati o povećanju poljoprivrednih subvencija za mjere Green Deala, o ograničenju EU subvencija za vrlo velike agro-poduzetnike, uključivanju "socijalnih (radnih) zakona" te većim agrarnim potporama za dobrobit životinja.
Na neformalnom video-sastanku u ponedjeljak većina ministara poljoprivrede prihvatila je ovaj približeni stav prema EP-u i EK-u, u nastojanju da se tripartitni razgovori u petak 30. travnja u Bruxellesu uspješno završe. Rano je rotirajuće predsjedništvo EU-a, Portugal, rekao da je travanj posljednja prilika za detaljni rad, jer se na super-trilogu 25. i 26. svibnja mora postići dogovor. Ta agrarna konferencija podudara se s polugodišnjim sastankom ministara poljoprivrede.
Udjel poljoprivrednih sredstava namijenjenih mjerama zaštite okoliša i klime („ekoskeme“) u agrarnom poslovanju ministri sada povećavaju s početnih 20 % na 22 % u 2023. i 2034. godini, te do 25 % u 2025. Godini. Time ministri slijede raniji sličan ustupak u Njemačkoj. Argumentirano je da farmeri ne bi trebali samo nadoknaditi (ne)troškove ekoskema, već bi na njima trebali i zaraditi.
Također, ministri poljoprivrede izlaze u susret zahtjevu Europske komisije i Europskog parlamenta da se konačno u agrarnom sektoru pokrene dugogodišnja rasprava o „socijalnim standardima“ poput minimalne plaće, radnih prava i suzbijanja rada na crno u cijeloj EU.
Posebno se privremeni (strani) radnici tijekom žetve u nekim zemljama i dalje nedovoljno plaćaju ili iskorištavaju. Razmatra se sustav novčanih kazni. Portugalska ministrica Maria do Céu Antunes izjavila je u ponedjeljak da „će se pronaći rješenje“.
Čini se da bi u petak na trilogu mogao biti postignut dogovor o načinu zaustavljanja prevelikih tokova europskih subvencija prema velikim agro-poduzećima. Zemlje će moći birati između tri opcije: maksimalnog ograničenja (koje pogađa samo velike), postotnog smanjenja (koje pogađa sve) ili preraspodjele (u korist malih, dok ostatak plaća preostali dio).
Zemlje koje ne budu surađivale u tome mogle bi imati smanjene isplate (čitaj: biti novčano kažnjene). To je već slučaj s Češkom, gdje je najveće poljoprivredno poduzeće (Agrofert) u vlasništvu premijera (Babiša) i gdje nekoliko desetaka poduzetnika prima tri četvrtine poljoprivrednih EU subvencija.
Najmanje pet država (Grčka, Hrvatska, Cipar, Mađarska i Rumunjska) trenutno se protive predloženoj preraspodjeli poljoprivrednih subvencija jer, po njihovom mišljenju, još postojeće „nepravedne raspodjele među državama članicama EU“ nisu ispravljene.
Unatoč približavanju stavova, još uvijek postoje brojni problemi i nesuglasice koje bi mogle dovesti do neuspjeha pregovora na trilogu. U mnogim područjima pojedine zemlje još uvijek mogu biti tvrdoglave, a povjerenici EU i Europski parlament mogu ostati pri svojoj liniji i viđenju. Pitanje je žele li se držati svog potpunog pravnog stava ili su spremni prihvatiti i kompromis od polovice ili manje.
Takva ključna, još nedovoljno razriješena pitanja uključuju smanjenje uporabe kemijskih pesticida (za 50 % do 2030.), manje umjetnih gnojiva (za 20 % do 2030.), organsku poljoprivredu na 25 % površine (samo na oranici ili na cijelom poljoprivrednom zemljištu), očuvanje pojaseva uz vodene tokove (koliko metara?) te plodorede kultura (3, 4 ili 5 % oranica).
U novoj ZPP politici dio europskih ovlasti provedbe, kontrole i nadzora bit će vraćen zemljama članicama, koje će te zadatke moći dodatno decentralizirati na svoje savezne pokrajine i regije. Time europska poljoprivredna politika postaje manje uniformna i stroga te može doći do prijelaznih mjera i iznimki po zemlji.
Europska komisija vodit će pregovore sa svakoj državom o njihovom pristupu i provedbi uvjeta za EU subvencije.