Hrvatska može pristupiti Schengenskoj zoni bez putovnica ako se pita Europsku komisiju. Država na Balkanu s 4,5 milijuna stanovnika sada ispunjava sve uvjete za članstvo u klubu zemalja između kojih je slobodno putovanje. No, Bugarska prema Europskoj komisiji još nije dovela svoje stvari u red i stoga ostaje pod posebnim nadzorom. Odluku o pristupanju Schengenu donose zemlje EU i za to je potrebna jednoglasnost.
Od 28 zemalja EU, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Irska i Ujedinjena Kraljevina još nisu članice Schengenske zone. Ne-EU zemlje Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn već su članice.
Sada kada je Hrvatska, koja je prije šest godina pristupila EU, dovela upravljanje svojim vanjskim granicama u red, prema Komisiji može postati članica Schengenske zone. U Schengenskom sporazumu je utvrđeno da ljudi u načelu više nisu kontrolirani na granicama. Sporazum su 1985. godine u luksemburškom mjestu Schengen potpisale Njemačka, Francuska i tri zemlje Beneluksa.
Rumunjska u protekloj je godini nije poduzimala pravosudne reforme ni borbu protiv korupcije. Zbog toga i dalje ostaje pod posebnim nadzorom. Nizozemska je jedna od zemalja EU koja se već dugo protivi primanju Rumunjske u područje bez putovnica. Nizozemska otvoreno kritizira korupciju i pogodovanje u rumunjskom državnom aparatu.
Prošle je godine potpredsjednik Frans Timmermans oštro kritizirao Rumunjsku, nazvavši situaciju "žalosnom". Sada dnevno vodstvo EU-a kaže da je "žalosno" što Bukurešt ništa nije učinio s preporukama, iako je vlada u lipnju obećala poboljšanja.
Da bi izašao iz posebnog nadzora, Bukurešt će morati obustaviti niz (kaznenih) zakona te poništiti imenovanja u Državnom odvjetništvu i protukorupcijskoj službi.
Bugarska je pak poštovala preporuke i poduzela korake u pravosudnim reformama i borbi protiv organiziranog kriminala. Time Bugarska ima izgled da izađe iz programa nadzora. Prije nego što Komisija odluči može li Bugarska izaći iz programa, konzultiraju se države članice i Europski parlament.