Prema riječima poljoprivrednika, vlada čini premalo da ih podrži u ovim teškim vremenima. Akcije su se uglavnom odvijale u gradovima Đurđevac, Koprivnica te u nekoliko okolnih sela, na sjeveroistoku Hrvatske u blizini granice s Mađarskom.
Obitelj Vedriš iz Stari Gradac kod Pitomače bacila je na ulicu više od deset tona paprika i krastavaca, otkrila je lokalna tv stanica HTV. „Cijena je bila preniska, a tijekom rasprodaje plaćali su nam 20 centi po kilogramu, dok su naši svakodnevni troškovi veći. Tu je i veliki udio uvozne robe iz Srbije i Albanije“, rekao je Marin Vedriš.
Niske cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj posljedica su složene kombinacije čimbenika. Jedan od glavnih razloga je znatno povećani uvoz jeftinog povrća i voća iz drugih zemalja EU-a, kao što su susjedne države Slovenija, Mađarska te iz Srbije.
Hrvatski supermarketi prilikom nabave preferiraju jeftinije uvozne proizvode, što dovodi do smanjenje potražnje za lokalnim poljoprivrednim proizvodima i samim time nižih cijena za hrvatske poljoprivrednike. Uz to, rastući troškovi poljoprivredne proizvodnje, poput goriva, gnojiva i rada, dodatno otežavaju situaciju.
To ne utječe samo na ekonomsku situaciju poljoprivrednika, nego i na širu ruralnu zajednicu koja u velikoj mjeri ovisi o poljoprivredi kao glavnom izvoru prihoda. Pad u lokalnoj proizvodnji može dovesti i do gubitka znanja i tradicija vezanih uz poljoprivredu koje se prenose s generacije na generaciju.
Još jedan problem je neučinkovita organizacija često malih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj. Zemlja je članica EU od 2013. godine, a prošle godine je uvela euro kao službenu valutu. Mnogi obiteljski poljoprivredni poslovi suočavaju se s problemima oko dobivanja i zadržavanja poljoprivrednog zemljišta zbog birokratskih prepreka i nedostatka jasne regulative vezane uz zakup zemljišta.
Poljoprivrednici pozivaju hrvatsku vladu da poduzme mjere koje će ih zaštititi od nepoštene konkurencije stranih proizvoda. Do sada hrvatska vlada nije poduzela konkretne korake za rješavanje ovog problema.
Poljoprivredne organizacije zahtijevaju izravnu intervenciju, kao što je uvođenje minimalnih cijena za lokalne proizvode i poboljšanje zakonodavstva. Također je upućen poziv na veća ulaganja u tehnologiju i inovacije u poljoprivrednom sektoru.