Politička atmosfera i na Islandu i u Bruxellesu u posljednje je vrijeme postala povoljnija za takve razgovore.
Obnovljeni razgovori započinju dogovorima o sigurnosti, obrani i upravljanju oceanima. Tako je potpisan novi memorandum o ribarstvu i pomorskoj suradnji. Obje strane žele bolje zaštititi svoju ključnu infrastrukturu i suzbiti ilegalne aktivnosti na moru. Island ostaje važan NATO partner, a suradnja s EU-om treba se na tome temeljiti, navodi se.
Prethodni pregovori o pristupanju između Islanda i EU prekinuti su 2015. godine. Glavni prigovori iz islandske strane odnosili su se na zaštitu njihove nacionalne ribarske industrije. Mnogi Islanđani su se bojali da bi članstvo u EU dovelo do gubitka kontrole nad njihovim ribarskim područjima, koja imaju velik ekonomski i simbolički značaj za zemlju.
Prema islandskoj vladi, situacija se od tada promijenila. Europska energetska kriza i pogoršana sigurnosna prijetnja zbog Rusije utjecale su na razmišljanje u Reykjaviku. Osim toga, podrška stanovništva za bližu suradnju s EU-om porasla je, što vladi daje prostor za ponovno istraživanje EU puta.
Islandska ministrica industrije Hanna Katrín Friðriksson nazvala je obnovljene razgovore "prvim korakom" i naglasila da raste volja za suradnjom s Europom. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila je kako je izvornica islandska prijava za članstvo u EU i dalje važeća. Nazvala je Island "ključnim partnerom" i izrazila potporu daljnjoj suradnji.
Iako još nisu najavljeni formalni pregovori o članstvu u EU, ponovno otvaranje pristupnog predmeta ponovno je na stolu. Istovremeno, osjetljivosti vezane uz ribarsku industriju i dalje postoje. Pregovori o tome bit će presudni za daljnji tijek procesa.