U razgovoru s jednom australskom televizijom Rutte je rekao da dogovor o miru možda znači da Rusija zadrži kontrolu nad dijelom istočnih ukrajinskih pokrajina i Krimom. Prema njegovim riječima, to bi predstavljalo "zamrznuto primirje", gdje se prihvaća situacija na terenu, ali formalno se ne priznaje.
Ove izjave dolaze uoči zajedničke videokonferencije europskih lidera i ukrajinskog predsjednika Zelenskog. Teme razgovora bit će, između ostalog, kako oblikovati svoj stav prema Sjedinjenim Državama i Rusiji.
Prije predstojećeg sastanka na Aljasci između američkog predsjednika Trumpa i ruskog predsjednika Putina, europski su lideri zajedno pozvali da se ne sklapaju sporazumi kojima se ukrajinski teritorij dodjeljuje Rusiji. Izjava naglašava da je održivi mir moguć samo uz potpunu suverenost Ukrajine.
Mađarska nije potpisala ovu zajedničku izjavu. Premijer Orban, poznat u EU i NATO-u kao proruski, distancirao se od nje. Njegov odbijanje dovelo je do podjela unutar europskog tabora neposredno prije ključnih pregovora.
Europski apel Trumpu također je sadržavao poruku da Sjedinjene Države moraju nastaviti podržavati Ukrajinu, kako vojno tako i ekonomski. Upozoreno je da pregovor o preuranjenom miru bez jamstava sigurnosti Ukrajine samo privremeno zamrzava sukob.
Sastanak na Aljasci smatra se važnim testom budućih odnosa između SAD-a, Rusije i Europe. Vrijeme Ruttovih izjava naglašava da rat u Ukrajini ulazi u novu diplomatsku fazu. Dok se na bojištu borbe nastavljaju, u međunarodnim se sastancima traži političko rješenje — uz rizik da to za Ukrajinu bude manje povoljno nego što se priželjkuje.

