Većina Europljana spremna je prilagoditi svoje prehrambene navike pod uvjetom da to nije preskupo. Kukci ili laboratorijska hrana ne izazivaju veliku želju za jelom, no veganski burgeri, leća i grah široko se prihvaćaju kao alternativa.
Iz zajedničkog istraživanja potrošačkih udruga u dvanaest zemalja EU-a proizlazi da je korona kriza promijenila način na koji zemlje Europe gledaju na hranu i prehranu. Ostaje pitanje koliko će trend češćeg kuhanja kod kuće ili kupovine lokalne hrane potrajati. Nositelji politike trebali bi na to odgovoriti, navodi potrošački savez BEUC.
Dvoje od troje ispitanika spremno je promijeniti svoje prehrambene navike iz ekoloških razloga. Ipak, postoje prepreke koje im to sada još uvijek onemogućuju. Cijena je glavna prepreka koju potrošači navode za održiviju hranu, ali ukazuju i na nedostatak informacija.
Nešto više od četiri od deset ljudi prestalo je jesti crveno meso iz okolišnih razloga, pokazuje istraživanje potrošačkih udruga u jedanaest zemalja EU-a, uključujući Nizozemsku. Mnogi od 11.000 ispitanika spremni su kupovati više sezonskog voća i povrća te češće jesti vegetarijanski, pod uvjetom da to nije previše skupo. Teže je smanjiti potrošnju mliječnih proizvoda. Jedno od otkrića jest da mnogi ljudi podcjenjuju utjecaj vlastitih prehrambenih navika na okoliš i klimu.
Prema istraživačima, potrošači traže bolje informacije na prehrambenim deklaracijama i više održivih opcija. Vlade, proizvođači hrane i trgovci mogli bi u tome imati ključnu ulogu.
Iako cijena i marketing još uvijek igraju glavnu ulogu u svakodnevnim prehrambenim navikama, uz okus i cijenu okoliš i klima sve više postaju važni čimbenici u izboru hrane, navode potrošačke udruge.