Izravni povod za prijevremene izbore u Španjolskoj bilo je prošlotjedno odbijanje zakonskog prijedloga o stambenoj politici, nakon masovnih prosvjeda protiv deložacije starije žene. Centristička lijeva manjinska vlada Pedra Sáncheza već nekoliko godina je na udaru desnih, republikanskih i populističkih frakcija zbog niza kontroverznih slučajeva vezanih uz subvencije i pogodovanja.
Tržište najma stanova
Prema anketama, vladajuća PSOE stranka u posljednje vrijeme ne stoji najbolje, no višegodišnji (a sada ponovno intenzivirani) prosvjedi protiv neoliberalne privatizacije tržišta najma udaljavaju pažnju od ranijih skandala. Posebno zahvaljujući prethodnoj vladi konzervativne Narodne stranke (PP), velik broj jeftinih najamnih stanova u Španjolskoj privatiziran je i kapitaliziran.
Desna većina
Parlament je prošli petak odbacio dva prijedloga kojima je vlada Sáncheza htjela bolje zaštititi najmoprimce. Ti su prijedlozi nastali nakon velikih prosvjeda protiv visokih najamnina, stambenog nedostatka i deložacija. Prijedlozi su uključivali mjere protiv deložacije ranjivih najmoprimaca i produženje ugovora o najmu.
Promotion
Konzervativna Narodna stranka (PP), krajnje desničarska Vox te katalonska stranka za neovisnost Junts glasovali su protiv, nanijevši tako osjetljiv poraz centrističko-lijevoj manjinskoj vladi. Ovo glasovanje ponovno je pokazalo koliko je teško Sánchezu u parlamentu.
Pod pritiskom
Sánchez i njegova Socijalistička stranka (PSOE) već su pod pritiskom zbog korupcijskih afera i skandala. No premijer je više puta istaknuo da želi odraditi cijeli mandat i izbore održati tek krajem 2027. Razne nedavne ankete daju Narodnoj stranci PP oko 33 do 34 posto, dok PSOE drži oko 26 posto. Populistička Vox zauzima oko 18 posto i jasno stoji bolje.
Nestabilan položaj Sáncheza mnogo se nalikuje na situaciju trenutnih čelnika vlada u Francuskoj, Italiji, Poljskoj i Njemačkoj. U ove četiri velike zemlje EU-a sljedeće godine održavaju se izbori, a i tamo rastu radikalno lijeve i krajnje desničarske stranke.
Strah od odgode
Sada kada kršćanski demokrati iz EPP-a u Europskom parlamentu sve češće s podrškom desničarske (ekstremističke) većine po potrebi ublažavaju ili zaoštravaju zakonske prijedloge, sljedeće godine može doći i do promjene "političke boje" većine čelnika vlada EU-a. To bi u europskom odlučivanju moglo izazvati nesigurnosti u vezi s hitno potrebnim reformama.
Strah od odgoda i promjena vlasti jedan je od razloga zašto predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svakom slučaju želi osigurati da se tijekom sljedeća dva do tri mjeseca u Bruxellesu i Strasbourgu donesu konačne odluke o velikom broju predmeta.