Šefovi država i vlada EU treći put u manje od dva tjedna okupljaju se kako bi raspravili o krizi izazvanoj koronom. Ponovno se razgovori održavaju putem video veze. Šefovi država raspravljaju o tome kako se nositi s ekonomskim posljedicama izbijanja bolesti, kako ne bi došlo do financijskog kolapsa.
Još uvijek postoji neslaganje oko dodatnih europskih subvencija, što je postalo jasno u srijedu na sastanku ministara financija. Devet država u srijedu je pozvalo na uspostavljanje europskog "instrumenta duga", no druge članice EU-a su opreznije. Nizozemska je čak izričito protiv zajedničkog zaduživanja država EU-a. To bi mogli biti euro-obveznice, koje se u ovom kontekstu nazivaju i "koronaobveznicama".
Moguće je da će šefovi država zadužiti ministre financija država eurozone da otvore kredite putem hitnog fonda ESM za investicije povezane s koronom. Zemlje eurozone su dioničari tog ESM-a. Talijanska vlada želi koristiti ESM fond za borbu protiv koronakrize bez uobičajenih uvjeta. Kada zemlje dobivaju pomoć iz ovog hitnog fonda, trenutno se zahtijeva da provode reforme. Italija je jedna od najteže pogođenih zemalja u svijetu pandemijom korone.
Talijanski premijer Giuseppe Conte već je pozvao na korištenje ESM-a. Fond trenutno može posuditi 410 milijardi eura. ESM također može uspostaviti program koji Europskoj središnjoj banci omogućuje neograničenu kupnju državnih obveznica država eurozone. To se do sada još nije dogodilo. Članice su podijeljene oko korištenja ESM-a. Nizozemski ministar Wopke Hoekstra (financije) ranije je izjavio da hitni fond treba biti korišten tek ako svi ostali ekonomski poticaji protiv korone ne uspiju.
Međutim, pritisak na Nizozemsku raste jer devet zemalja predvođenih francuskim predsjednikom Macronom i Talijanom Conteom zalaže se za uvođenje novog "instrumenta zaduživanja" kojim bi svih 27 članica zajednički prikupljalo novac. U tom slučaju, novac ne bi dolazio iz ESM fonda zemalja eurozone, nego iz državnih obveznica svih 27 zemalja EU-a. Prema Macronu, to je dobar način financiranja paketâ mjera protiv ekonomskog utjecaja virusa.
Macron uputio ovaj poziv u otvorenom pismu upućenom predsjedniku EU Charlesu Michelu. Pismo su zajednički potpisali i čelnici Italije, Belgije, Grčke, Irske, Luksemburga, Slovenije, Španjolske i Portugala. To nije novost, jer je i tijekom prethodne krize Francuska bila veliki zagovornik europskih obveznica, jer na taj način zajmovi imaju manji rizik. Naime, bogatije zemlje, uključujući Njemačku i Nizozemsku, jamče za njih.
Kao i tada, Nizozemska i Njemačka nisu oduševljene. Očekuje se da Eurogrupa neće postići dogovor te da će diskusiju prepustiti šefovima vlada koji će u četvrtak navečer održati videokonferenciju. Ni premijer Rutte tada neće biti entuzijastičan. "Zemlje koje su propustile provesti reforme sada najglasnije traže neobične oblike reformi i to mi nećemo učiniti", kažu izvori iz nizozemske vlade.
Na taj bi način premijer Mark Rutte mogao biti ponovno označen u EU kao "štedljiv i škrt" nakon što se ranije u Bruxellesu usprotivio blagom povećanju višegodišnjeg proračuna EU-a. Zbog tog odbijanja nije ni sigurno hoće li ostale zemlje EU-a biti spremne prihvatiti nizozemski zahtjev za veću financijsku potporu većim dijelovima nizozemskog poljoprivredno-vrtlarskog sektora.