Prvi korak mogao bi biti da zemlje koje pristupaju privremeno dobiju ograničeno pravo veta. Nizozemska je nedavno zajedno s Francuskom, Njemačkom, Belgijom i Luksemburgom predložila da novi članovi privremeno ne mogu sudjelovati u glasanju niti izricati veto na vanjsku i sigurnosnu politiku, EU-proračun i daljnja proširenja.
Pritisni alat
Time se želi spriječiti da se veto koristi kao pritisni alat u unutarnjim političkim pitanjima, što su ranije činile Poljska i Mađarska.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos u rujnu će predstaviti prijedloge kako održati upravljivost Unije prilikom ulaska novih zemalja. Ministri vanjskih poslova zemalja EU raspravljat će o proširenju i novim pravilima pristupanja 15. listopada, a namjera je da šefovi država i vlada na posebnom jesenskom summitu u prosincu donesu konačne odluke.
Promotion
Nizozemska također želi spriječiti da proširenje oteža donošenje odluka. Ministar vanjskih poslova Tom Berendsen (CDA) stoga se zalaže za prilagodbu ili ukidanje sustava veta te prelazak na odlučivanje kvalificiranom većinom. Prema njegovim riječima, ruska agresija prema zapadu jasno pokazuje da Ukrajina i Moldavija moraju postati dijelom EU-a, a da druge zemlje-kandidati (poput Crne Gore) nakon dugogodišnje pripreme ispunjavaju gotovo sve kriterije za prijem.
Dvije brzine
I Kos i Berendsen smatraju da se u EU mora moći raditi i s 'dijeljenim paketima' pri čemu ne moraju sve zemlje sudjelovati u svim zadacima. Kritičari se boje da bi time moglo nastati 'uvođenje dvojne brzine u donošenju odluka u EU'. Berendsen je međutim jasno naglasio da bi to, prema Nizozemskoj, moralo imati posljedice i za višegodišnji europski proračun (MFK).
Istodobno se razmišlja o faznom pristupanju. Zemlje-kandidati mogle bi se korak po korak približavati EU-u, umjesto da odjednom postanu potpuni članovi sa svim pravima. Primjerice, razmatra se trenutno neuključivanje ukrajinske poljoprivrede u zajedničku europsku poljoprivrednu politiku.
Stroža pravila EU-a trebaju spriječiti da novi članovi nakon pristupanja napuste europske demokratske i pravne standarde. Nizozemska smatra da se EU-subsidije po potrebi mogu obustaviti ako novi članovi ne poštuju dogovore.
Sigurnosno pitanje
Ruski rat protiv Ukrajine istodobno je jasno stavio proširenje kao sigurnosno pitanje u prvi plan. Berendsen ističe da je buduće članstvo Ukrajine u EU-u od velikog značaja za europsku sigurnost. Nizozemska vlada vidi budućnost Ukrajine u Europskoj uniji, no Kijev još mora provesti velik program reformi, posebno u područjima vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Proširenje i reforma EU-u se zbog toga sve više tretiraju kao jedan proces. Berendsen je nakon toga u razgovoru s nizozemskim novinarima rekao da više nije pitanje jesu li neke zemlje spremne za EU, već je pitanje je li EU spremna na njih. Također je rekao da su neke reforme i nove radne prakse 'zapravo morale biti uvedene već prije Brexita'.