Nekoliko poljoprivrednih organizacija, ekoloških grupa i razvojnih udruga s oduševljenjem je reagiralo na nizozemsko odbacivanje europskog slobodnotrgovinskog sporazuma sa Južnom Amerikom.
Većina nizozemskog parlamenta jučer je, uz potporu vladajuće stranke ChristenUnie, usvojila a) inicijativu protiv Mercosur trgovinskog sporazuma. Taj trgovinski dogovor s Brazilom, Argentinom, Urugvajem i Paragvajem potpisan je prošle godine.
Poljoprivredne organizacije i ekološke grupe smatraju da treba imati manje slobodne trgovine i više regulacije ponude i potražnje. S većom zaštitom tržišta stočari i ratari konačno bi mogli dobiti poštene cijene, kako u Južnoj Americi, tako i u Europskoj uniji, tvrde oni. Organizacije za zaštitu potrošača i okoliša kritične su, između ostalog zbog ublaženih pravila o uporabi poljoprivrednih pesticida u Brazilu. Neke od tih tvari zabranjene su u Europskoj uniji.
Europska poduzeća mogla bi godišnje uštedjeti više od 4 milijarde eura na uvoznim carinama, a posebno bi Brazil mogao izvoziti više mesa u EU. No radi se i o izvozu narančinog soka, instant kave i voća u Europu. Riječ je o velikim iznosima. Unutarnja trgovina između ovih dvaju trgovinskih blokova prošle je godine iznosila više od 100 milijardi eura.
U Donjem domu nizozemskog parlamenta Stranka za životinje podnijela je inicijativu za povlačenje potpore sporazumu. Glavni su argumenti niži standardi u južnoameričkoj poljoprivredi, nepravedna konkurencija za europske poljoprivrednike i prijevare s brazilskim mesom na europskim tržištima.
Da bi sporazum stupio na snagu, sve zemlje EU-a moraju ga ratificirati. Europski parlament također mora dati suglasnost. Već je poznato da postoje prigovori na dijelove sporazuma u Francuskoj, kao i u centrolijevim skupinama u Europskom parlamentu. Regionalni parlament Vallonije (Belgija) već je odbio Mercosur sporazum.
Sporazum još nije službeno predan na ratifikaciju vladama zemalja EU-a. To će se moći učiniti tek kada cijeli pravni dokument bude preveden. Očekuje se da će taj proces započeti ovog jeseni, no već sada je jasno da nizozemski parlament u sadašnjem obliku ne pristaje na njega. Teoretski, vlada može i ignorirati anti-Mercosur inicijativu.
U veljači je Donji dom glasao za CETA-u, sličan trgovinski sporazum s Kanadom. ChristenUnie je početno bila protiv tog sporazuma, no nakon nekoliko ustupaka vlade ipak je pristala. Taj CETA sporazum još mora biti potvrđen u Gornjem domu, gdje premijer Rutte također nema većinu.
Slična se situacija može dogoditi i s ovom anti-Mercosur izjavom Donjeg doma. Ona u svakom slučaju stavlja premijera Marka Ruttea u nezgodan položaj, jer je on ne samo u nizozemskoj politici nego i unutar EU zagovornik i pobornik što slobodnije i neometane slobodne trgovine.