Indeks radne produktivnosti u poljoprivredi raste 2025. godine za 9,2% u odnosu na 2024. Radi se o jasnom ubrzanju nakon prethodnih godina u kojima je agrarna ekonomija napredovala umjerenije.
U većem dijelu Europske unije dolazi do rasta. U 19 zemalja EU radna produktivnost raste. Najveći rast bilježe Luksemburg, Poljska i Estonija, s 40, 33 i 31 posto.
U osam zemalja EU radna produktivnost opada. Najveći pad je u Hrvatskoj, zatim slijede Portugal i Grčka. U tim je zemljama produktivnost znatno niža nego 2024. godine.
Izraziti rast ima dva izravna uzroka. Realni prihod poljoprivrednih gospodarstava raste za 8,1%, dok se količina unajmljenog rada smanjuje za 1,0%. Zajedno ove promjene dovode do veće proizvodnje po radnoj snazi.
Sektor pokazuje rast i izražen u novcu. Bruto dodana vrijednost poljoprivrede u Europskoj uniji raste za 10,3% u 2025. godini. Time sektor daje veći doprinos gospodarstvu nego godinu ranije.
Vrijednost ukupne poljoprivredne proizvodnje porasla je u istom razdoblju za 5,3%. Istodobno, rastu troškovi poslovanja, kao što su energija, stočna hrana i drugi proizvodni resursi, za 1,5%. Prihodi rastu brže od troškova.
Gledajući dugoročno, slika postaje još jasnija. U 2025. radna produktivnost u europskoj poljoprivredi 49,4% je viša nego prije deset godina. Od 2015. realni prihod porastao je za 20,8%, dok je radni angažman smanjen za 19,1%.
Radna produktivnost u poljoprivredi EU ne mjeri prihod pojedinih poljoprivrednika ili poljoprivrednih obitelji. Taj podatak prikazuje koliko se realnog prihoda generira po punom radnom vremenu uzimajući u obzir rad, kapital i zemlju.