U EU je postignut dogovor o dubinskoj promjeni zajedničke poljoprivredne politike Europe. Ubuduće će se poljoprivredna proizvodnja puno više prilagođavati uvjetima u svakoj državi članici EU zasebno. Ali tada će morati postići mnogo više poboljšanja u području okoliša i klime.
Nacionalne vlade će ubuduće morati izraditi "nacionalne strateške planove" koji će trebati odobrenje Europske komisije. U njima svaka zemlja mora navesti kako namjerava provesti EU ciljeve Zelene agende i Klimatskog sporazuma. Komisija će nadzirati njihove rezultate i poštivanje EU pravila.
Zahvaljujući tome, Europska komisija će po državama imati bolji uvid, kontrolu i "su-upravljanje" u područjima poput bioraznolikosti, sigurnosti hrane, dobrobiti životinja, zagađenja zraka i onečišćenja tla. Komisija će pri ocjeni nacionalnih strateških planova također provjeriti pridonose li ti planovi strategiji od polja do stola.
Postojeće poljoprivredne potpore u okviru ZPP-a koje već godinama postoje bit će 25% preusmjerene s opće podrške dohotku (po hektaru) na ciljne "zelene" potpore za razne ekološki prihvatljive poljoprivredne aktivnosti. Na zahtjev 27 ministara poljoprivrede bit će uveden dvogodišnji "period prilagodbe" (2023. i 2024.) u kojem neiskorištene "ekološke premije" ostaju dostupne poljoprivrednicima.
Osim toga, financijska pomoć poljoprivrednom sektoru u nadolazećim će se godinama pomaknuti s velike intenzivne poljoprivrede i agroindustrije prema malim i srednjim poljoprivrednicima. Iz toga razloga sada je 10 posto ukupnih nacionalnih poljoprivrednih potpora namijenjeno mladim poljoprivrednicima i malim obiteljskim gospodarstvima.
Organizacija tih trilateralnih pregovora u Bruxellesu prilagođena je nakon neuspjelih ranijih rasprava u svibnju. Sada će 27 ministara poljoprivrede EU sastati se tek u ponedjeljak u Luksemburgu i ovaj put nisu zasjedali istodobno s trilogom. Sada mogu tek naknadno odobriti ili odbiti rezultat, ne miješajući se u pojedinosti.
"Srećom, konačno postoji dogovor o ZPP-u", komentira europarlamentarka Annie Schreijer-Pierik (CDA). Po njezinim riječima, postoji velika obveza na Ministarstvu poljoprivrede u Hagu i pokrajinama da izrade dovoljno pristupačne ekološke sheme i zatim ih za poljoprivrednike financijski učine privlačnijima dodavanjem dodatnih (nacionalnih) bonusa za uspješnost.
Nizozemski europarlamentarac Jan Huitema (VVD, Renew Europe) ovaj je dogovor nazvao važnim korakom prema modernoj poljoprivrednoj politici. "Trenutna politika koja poljoprivrednicima odozgo nameće kako se trebaju ekologizirati pokazala se neučinkovitom. Mnogo je bolje novac za ekologizaciju izravno povezati s rezultatima ekologizacije poljoprivrednika i vrtlara. Što je veći rezultat, to je veća naknada", rekao je Huitema.
Ne samo ekološke organizacije poput Greenpeacea i klimatska mladež Grete Thunberg, već i Zeleni smatraju da je sada predstavljeni kompromis o ZPP-u previše škrak i neprihvatljiv. Smatraju da poljoprivreda mora prestati koristiti kemijske herbicide i sredstva za poticanje rasta. "Kao što je dogovor sada, nećemo ga prihvatiti", rekao je zamjenik voditelja kluba Bas Eickhout. Najavio je EU-širu kampanju protiv onoga što je nazvao "greenwashingom".
"Godine 2019. europski birači su glasali za klimatski prihvatljivu, zelenu promjenu. Ursula von der Leyen i njeni povjerenici tada su govorili velika obećanja o Europskom zelenom planu. Ali sada jednostavno pristaju na potpuno zastarjelu europsku poljoprivrednu politiku.
EU i dalje podržava intenzivnu industrijsku stočarsku proizvodnju. I dalje će poticati poljoprivrednike da koriste sintetske pesticide. I dalje će puniti džepove multinacionalnih tvrtki i velikih zemljišnih posjednika, dok se male poljoprivrednike i obiteljska gospodarstva marginalizira", izjavio je član GroenLinksa.