Predsjednik EU-a Charles Michel sazvao je šefove država i vlada 27 zemalja članica EU-a na izvanredni summit 20. veljače kako bi prekinuli politički zastoj u financiranju EU-a.
Michel kaže kako je došlo vrijeme da se na najvišoj razini postigne dogovor o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027. godine. To je mandatno razdoblje nove Europske komisije koja je stupila na dužnost prošle godine.
Već mjesecima zemlje EU-a bez značajnijih rezultata pregovaraju s Komisijom Von der Leyen i Europskim parlamentom o novom višegodišnjem proračunu. Zbog izlaska Britanije, proračun bilježi manjak od oko 12 milijardi eura godišnje. Ostale zemlje EU-a morat će međusobno podijeliti gubitak britanskog doprinosa.
Osim toga, Europska unija suočava se s velikim promjenama u rashodima, između ostalog zbog Green Deala, plana da do 2050. postane klimatski neutralna. Europska komisija i Europski parlament također su predstavili nove želje i planove za sljedeće godine koji zahtijevaju dodatna sredstva.
Idealno bi bilo da je novi višegodišnji proračun riješen već krajem prošle godine, u vrijeme prethodne Europske komisije pod vodstvom Junckera. Već tada bilo je jasno da predstoje veliki financijski problemi, ne samo u visini iznosa, već i u pravovremenosti. Europskoj komisiji potrebno je otprilike godinu dana da pripremi zakone kojima će raspodijeliti sredstva. Zbog toga postoji opasnost da će prva godina nove vlade EU-a biti izgubljena za pokretanje novih planova.
Četiri zemlje EU-a (Nizozemska, Austrija, Švedska i Danska) žele da novi sedmogodišnji proračun ostane na sadašnjoj razini od najviše 1,00 posto (oko 1000 milijardi eura) europskog bruto nacionalnog dohotka. Komisija Von der Leyen zastupa 1,11 posto, a Europski parlament 1,3 posto. Međutim, neslaganja nisu samo oko novca nego i oko sadržaja sadašnjih i budućih zadaća EU-a. Neke zemlje smatraju da EU već ima previše zadataka te bi trebala smanjiti opseg svojih nadležnosti.
U protekle dvije tjedna bliski suradnici predsjednika Michela razgovarali su s političkim savjetnicima 27 čelnih ljudi vlada. Ovaj je postupak imao za cilj ispitati minimalne zahtjeve svih uključenih strana. Ta se rasprava već više od godine dana nalazi u potpunom političkom zastoju. Prema informacijama iz Bruxellesa, kompromis je moguć samo ako se ne gleda samo na veličinu proračuna, već i na njegovu raspodjelu (tko ima koristi) te na novi sustav popusta za zemlje (neto-platitelje) koje inače neproporcionalno puno doprinose EU-u.
Sazivanjem ovog dodatnog financijskog summita predsjednik EU-a Michel vrši pritisak na lidere da naprave ustupke. Neuspjeh ne bi bio samo njegov osobni poraz kao predsjednika EU-a, nego bi negativno utjecao na sve lidere EU-a. Osim toga, neuspjeh bi samo otežao mogućnost postizanja sporazuma kasnije ove godine. Prije svega, pogoršao bi se ozračje, komisija Von der Leyen ne bi mogla započeti s inovacijama, a druge prijeko potrebne reforme (Green Deal?) ne bi uopće krenule u realizaciju.