Tržište organske proizvodnje u Europskoj uniji nastavlja rasti. U 2020. godini prihodi su porasli za 15 posto, na 44,8 milijardi eura. Površina pod organskom proizvodnjom povećana je za 0,7 milijuna hektara (5,3 posto), pokazuje statistički godišnjak „The World of Organic Agriculture“.
Rast je bio sporiji nego prethodne godine, ali veći nego prije otprilike deset godina. Tijekom proteklog desetljeća maloprodajna prodaja u Europskoj uniji više je nego udvostručena. U EU se 2020. godine na 14,9 milijuna hektara uzgajala organska poljoprivreda.
Francuska je s gotovo 2,5 milijuna hektara novi vodeći proizvođač, slijede Španjolska (2,4 milijuna hektara) i Italija (2,1 milijun hektara). U 2020. godini u Francuskoj je zabilježeno povećanje od 307.000 hektara organske zemlje, u Italiji 102.000 hektara, a u Njemačkoj 88.000 hektara.
Površina pod organskom proizvodnjom činila je 9,2 posto ukupne poljoprivredne površine. U strategiji od farme do stola Europska unija želi povećati taj udio na četvrtinu ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Petnaest europskih zemalja izvijestilo je da se najmanje deset posto njihove poljoprivredne zemlje već obrađuje organski.
U Europskoj uniji bilo je gotovo 350.000 proizvođača organske hrane. Zemlja s najvećim brojem organskog prerađivača bila je Italija (gotovo 23.000), dok je Njemačka imala najviše uvoznika (više od 1.900). Godine 2020. nečlanica EU, Švicarska, imala je najveću potrošnju organske hrane po stanovniku u Europi i u svijetu.
EU je bila drugo najveće unutarnje tržište za organske proizvode nakon Sjedinjenih Američkih Država s 49,5 milijardi eura. Europska zemlja s najvećim organskim tržištem je Njemačka s 15 milijardi eura.