Ministarstvo poljoprivrede izvještava da je Rusija u 2024. izvezla više od 700.000 tona mesa i klaoničkog otpada, što je 27% više nego 2023. Proizvodnja svinja porasla je za trećinu, peradi za 25%, a goveda za 22%. Od 2019. Kina je već najveći kupac. U top tri ulazi i Saudijska Arabija (porast 1,9 puta na 230 milijuna dolara), prema podacima Agroexporta.
Geografska blizina potencijalnih kupaca u regiji Azijsko-pacifičkog područja i Bliskog istoka također igra važnu ulogu. U afričkim zemljama, gdje rast kupovne moći prati povećanje potražnje za životinjskim proteinima, događa se rastuća potražnja za proteinima bogatom hranom.
Izvoz ruskog svinjskog mesa značajno je porastao i u Kinu, djelomično zbog europskih sankcija i rasta ruskih kamatnih stopa. Prema Ruskom savezu proizvođača svinja (RUPP), izvoz je porastao sa 240.000 tona 2023. na 300.000 tona 2024., od čega je 50.000 tona otišlo na kinesko tržište.
Osim svinjskog mesa, Rusija igra sve značajniju ulogu u izvozu ostalih poljoprivrednih proizvoda u Kinu, kao što su žitarice i grah. Zemlja je pretekla Kanadu kao glavnog dobavljača graha na kineskom tržištu, sa tržišnim udjelom od gotovo 50%.
Domaća potrošnja svinjskog mesa također je narasla; 2023. prosječni Rus je potrošio više od 30 kilograma po osobi, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i 2024. Analitičari predviđaju da će svinjsko meso zauzeti dominantnu poziciju na ruskom tržištu mesa, ispred mesne peradi.
Rat u Ukrajini i prateće ekonomske sankcije snažno su opteretile rusko gospodarstvo. Jedan od glavnih izazova za ruske proizvođače svinja je porast domaćih kamatnih stopa do 21%, što gotovo onemogućuje ulaganja.
Svinjska industrija pozvala je rusku vladu da ponovo uvede povoljan program zajmova, koji je prekinut 2019. Prema riječima Jurija Kovaleva, direktora RUPP-a, novi projekti bez tog programa neće biti isplativi narednih osam do deset godina.