Konflikt se vrti oko planova Europske komisije za drugačiju raspodjelu satelitskih frekvencija. Bruxelles želi dio njih rezervirati za europske pružatelje usluga. To bi značilo manje mogućnosti za američke tvrtke poput SpaceX-a, vlasnika Starlinka, da prošire svoje satelitske usluge u Europi.
EU-frekvencije
Europski planovi dio su smjera EU-a da postane manje ovisna o američkoj tehnologiji. Bruxelles želi pružiti veću podršku europskim tvrtkama u satelitskoj komunikaciji, pohrani podataka i digitalnim uslugama. Time EU nastoji steći veću kontrolu nad vlastitim digitalnim resursima i osjetljivim informacijama.
Razorno
Europska komisija je 27. svibnja predstavila prijedloge za novu raspodjelu satelitskih frekvencija. Europski parlament i vlade EU-a još trebaju odlučiti o njima. Američka upozorenja zasad nisu dovela do konkretnih odmazdnih mjera, ali američki veleposlanik u EU-u opisuje moguće posljedice za europske tvrtke kao razorne.
Ova prijetnja nije usamljen slučaj. Predsjednik Donald Trump ranije je upozorio na američku trgovinsku istragu europskih kazni za velike američke tehnološke tvrtke. Tako su i europska pravila o konkurenciji postala dio šireg trgovinskog sukoba između Bruxellesa i Washingtona.
Ne produžavati
Trenutno američke satelitske tvrtke Viasat i EchoStar posjeduju nekoliko tih europskih frekvencija. Njihova postojeća prava korištenja istječu u svibnju 2027. Nova regulativa trebala bi odrediti koje će tvrtke nakon toga imati pristup. Europskim pružateljima usluga bila bi dana prednost za dio dostupnog prostora.
Washington se također protivi europskim planovima da ograniči korištenje američkih usluga u oblaku. SAD priznaje da EU mora moći štititi osjetljive državne informacije, ali smatra da američke tvrtke ne smiju biti diskriminirane. Predloženi europski zakon mora dati tijelima i nadzorima veću kontrolu nad pohranom podataka i digitalnom infrastrukturom.
Zahtjev za odštetu
Prema istraživanju financiranom od američke tehnološke industrije, stroža europska pravila mogla bi ih tijekom deset godina koštati oko 115 milijardi eura. To je znatno više od najviše procjene Europske komisije od 18 milijardi eura. Američka procjena temelji se na strožim ograničenjima nego što su trenutno predložena.
Istraživači predviđaju da će američke institucije i tvrtke morati snositi visoke troškove prilikom prelaska na druge ne-europske pružatelje te prilagodbu postojećih računalnih sustava. Posebno bi mogli biti pogođeni banke, bolnice, energetska poduzeća i prijevozne kompanije.
