Sastanak je prvenstveno namijenjen raspravi o smjeru politike proširenja. Sudjeluju i čelnici EU-a i zemlje kandidati. Europska komisija istovremeno predstavlja svoje nove evaluacijske izvještaje, koji prema Bruxellesu utvrđuju koliko su zemlje napredovale u reformama i usklađivanju s pravilima EU-a.
Ukrajina i Moldavija čine se najbližima članstvu. Obje zemlje imaju status kandidata i nadaju se da će u nadolazećim mjesecima moći započeti formalne pregovore. Ipak, ostaje neizvjesno kada bi stvarno mogle pristupiti, djelomično zbog političkih blokada unutar Unije.
Za primanje novih zemalja potrebna je suglasnost svih trenutnih država članica. Kako bi se zaobišle političke prepreke mađarskog premijera Viktora Orbana, u Bruxellesu se radi na proceduralnim zaobilaženjima. Tada bi preostalih 26 zemalja EU-a dalo suglasnost, a mađarski glas bi se prenio na buduću odluku.
Promotion
Prema predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, proširenje nije samo pitanje rasta, već i sigurnosti. Rat u Ukrajini približio je EU njezinim susjedima. "Veća Unija je sigurnija Unija," rekla je ranije, izražavajući podršku istočnim kandidatima.
Srbiju Bruxelles oštro kritizira. Iz nadolazećeg izvještaja proizlazi da reforme stagniraju i da zemlja ne distancira dovoljno od Rusije. Ipak, srpska vlada ostaje pri cilju članstva u EU-u usprkos opadajućoj podršci stanovništva.
Budućnost Gruzije također je pod budnim okom. Europska komisija zabrinuta je zbog rastućeg ruskog utjecaja i pogoršanja demokratskih institucija. Povjerenica Marta Kos priznala je da je Bruxelles u prošlosti premalo učinio u borbi protiv (ruskog) vanjskog uplitanja u Gruziju.
Tijekom samita razmatra se novi model pristupanja. U njemu bi mogao vrijediti probni period tijekom kojeg novi članovi još nemaju potpuno pravo veta. Takva „Europa dviju brzina“ trebala bi spriječiti usporavanje donošenja odluka u EU-u, ali ideja izaziva i otpor.
Povjerenica Kos ranije je naglasila da je EU "naučio iz ranijih pogrešaka" te da reforme moraju ići ruku pod ruku s proširenjem. Komisija želi jasno staviti do znanja što se od zemalja kandidata očekuje prije nego što mogu u potpunosti sudjelovati u Uniji.
Mnogi europski čelnici vide proširenje kao priliku, ali i rizik. Veća Europa traži brže donošenje odluka i manje blokada. Zato EU razmišlja o promjeni pravila jednoglasnosti, kako jedna zemlja više ne bi mogla zaustaviti cijeli proces.
Kritičari također tvrde da sadašnjih 27 zemalja EU-a još uvijek nisu izvukle pouku iz Brexita, izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a. Kažu da EU prvo mora sam ozbiljno modernizirati svoj upravljački model prije nego što primi nove članove.