Velikim trgovinskim sporazumom Europska unija zauzima istaknutiju poziciju među međunarodnim gospodarskim velesilama. Tim sporazumom EU širi rizike i povećava svoje izvozničke mogućnosti.
Na taj način EU postaje manje ovisna o trgovinskim dogovorima sa Sjedinjenim Državama, koje pod predsjednikom Trumpom vode sve promjenjiviju i neizvjesniju politiku.
Trenutno Bruxelles radi i na velikom trgovinskom sporazumu s Australijom, dok je sporazum o slobodnoj trgovini s nekoliko južnoameričkih zemalja također gotovo dovršen.
Sporazum je dio šire europske strategije širenja rizika. EU želi biti manje ovisna o nekoliko velikih trgovinskih partnera i aktivno traži stabilnija, dugotrajna partnerstva. Sporazum s Indijom otvara tržišta za otprilike dvije milijarde ljudi i označava proboj nakon godina zastoja.
Sporazum je prošlog tjedna u New Delhiju proslavljen od strane europskih i indijskih čelnika. Naglasili su da sporazum nije samo gospodarski važan, već ima i jasnu političku važnost u mijenjajućem svjetskom poretku.
Sporazum predviđa uzajamno otvaranje tržišta. Indija smanjuje ili ukida uvozne carine za velik dio europskog izvoza, dok EU čini isto za gotovo svu indijsku robu, mjereno prema trgovačkoj vrijednosti.
Europa dobiva bolji pristup za sektore poput automobila i alkoholnih pića. Indija zauzvrat dobiva ustupke u području lijekova i usluga, uz obećanja o daljnjoj suradnji.
Poljoprivredni sektor igra ograničenu ulogu u sporazumu. Obje strane odlučile su postupati oprezno u ovom području, djelomično kako bi izbjegle politički otpor koji je imao veliku ulogu kod ranijih trgovinskih sporazuma.
Sporazum se još treba dodatno razraditi i primijeniti. Postoji nejasnoća oko točnih posljedica za neke sektore, uključujući čelik i poreze povezane s klimatskim promjenama. Ti će se detalji morati definirati u budućim razgovorima.