Europska unija uvodi dodatnu uvozne dažbine na proizvode od metala i aluminija koji nisu proizvedeni u skladu s europskim ekološkim i klimatskim kriterijima. Uvođenje takse na ugljik ima za cilj zaštititi europsku čeličnu industriju od uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a.
Troškove takozvane CBAM-takse plaćaju uvoznici, koji te troškove mogu prenijeti na svoje kupce. To dovodi do rasta cijena za potrošače unutar EU-a, uključujući poljoprivredne tvrtke i industrijske korisnike.
Od 1. siječnja CBAM je u potpunosti primjenjiv unutar Europske unije. Mehanizam je usmjeren na proizvode s visokom ugljičnom intenzitetom, poput čelika, aluminija i gnojiva, i dio je šire europske klimatske politike.
Klimatska politika treba suzbiti onečišćenje okoliša, no također izaziva zabrinutosti oko konkurentnosti, pristupačnosti i pozicije sektora koji su jako ovisni o uvozu.
EU želi spriječiti da europski proizvođači budu oštećeni zbog uvoza iz zemalja bez sličnih CO₂ naknada. Sustav treba osigurati poštenije uvjete između domaće proizvodnje i uvoza.
Istovremeno u EU-u se čuju pozivi za iznimke ili privremeno suspenziju mehanizma. Neke zemlje i sektori u EU upozoravaju da bi CBAM bez promjena mogao izazvati gospodarsku štetu. Izmjene ili suspenzije moguće su samo uz odobrenje zemalja članica i Europskog parlamenta, što usporava proces.
Za ukrajinske tvrtke CBAM već ima izravan utjecaj. Od potpune primjene, proizvođači metala u EU su izgubili kupce, a proizvodnja je smanjena. Dodatni troškovi po toni otežavaju izvoz.
Jedan veliki ukrajinski proizvođač čelika izvijestio je da gotovo polovica godišnje proizvodnje trpi zbog toga što europski kupci više ne naručuju. Tvrtke pozivaju ukrajinsku vladu na intenzivniji dijalog s Europskom komisijom o odgodi.