Von der Leyen ističe da bi eskalacija prvenstveno išla na ruku Rusiji i Kini. Sporazumom se održava transatlantska suradnja, iako europski izvoznici moraju podnijeti žrtve. Ona govori o „snažnom, iako ne savršenom kompromisu“.
SAD ne nameću dodatna opterećenja samo na europski uvoz. Također su pogođeni Kina, Meksiko i Kanada, ali s znatno višim carinskim kaznama. Predsjednik Trump ovo predstavlja kao zaštitu američke industrije i radnih mjesta, dok istovremeno pritišće trgovačke partnere da dodatno otvore svoje tržište.
Europska unija odlučila je ne uvoditi uzvratne carine na američke proizvode. Prema Von der Leyen, to bi uglavnom dovelo do silazne spirale s još većom štetom za obje strane. Zadržavajući suzdržan pristup, Europa prema njezinim riječima ostavlja prostor za diplomaciju i buduće korekcije.
Posljedice za europsku kemijsku industriju su znatne. Tvrtke se boje viših troškova i gubitka tržišnog udjela u SAD-u, važnom tržištu. Ulaganja u nove tvornice ili inovacijske projekte prijete odgađanjem ili preseljenjem drugamo.
Automobilska industrija također je zabrinuta. Sektor koji uvelike ovisi o izvozu u SAD strahuje da će nove carine pogodovati konkurentima iz Azije i Meksika. Proizvođači koji se već suočavaju s visokim troškovima prelaska na električna vozila, suočeni su s novim pritiskom na svoje marže.
Ipak, u Bruxellesu se čuje i olakšanje. Politički čelnici ističu da je EU spriječila trgovinski rat i zadržala pristup američkom tržištu. Time se šteta dijeli, ali gospodarski odnos ostaje netaknut.
Na financijskim tržištima sporazum je primljen s umjerenim optimizmom. Ulagači cijene jasnoću, iako analitičari vide sporazum uglavnom kao privremenu pauzu, a ne trajno rješenje.
Von der Leyen tvrdi da je suradnja s Washingtonom ključna, čak i ako to znači bol za europske sektore. Bolje nedovršen kompromis, kaže ona, nego razorni trgovinski rat.