Dok se tradicionalne destinacije za izvoz otpada poput Kine zatvaraju za otpad iz zemalja EU, bogatije zapadne zemlje EU okreću se onima na istoku. Rezultat toga je ogromno povećanje onečišćenja i pogoršanje okoliša u središnjoj i istočnoj Europi.
Europska komisija trenutno, kao dio Green Deal-a, radi na reviziji propisa o transportu otpada koji datiraju iz 2006. godine. Cilj revizije je olakšati recikliranje unutar EU i smanjiti transport i prijenos otpada u zemlje izvan EU.
Stručnjaci se boje da stroža kontrola transporta prema primateljima izvan EU može dovesti do povećanja transporta otpada u druge države članice unutar EU.
„EU proizvodi previše otpada i ne može se s njim nositi. Zato se taj otpad šalje u zemlje s nižim plaćama i slabijom zaštitom okoliša, poput Turske, Malezije ili Indonezije“, rekao je Pierre Condamine iz Zero Waste Europe za Emerging Europe.
Prema Europskoj komisiji, EU je samo u 2019. godini izvezla 1,5 milijuna tona plastičnog otpada, prvenstveno u Tursku, Maleziju, Indoneziju, Vijetnam, Indiju i Kinu. No budući da se taj izvoz sada ograničava, strahuje se od preusmjeravanja u zemlje s nižim plaćama poput Poljske, Bugarske ili Rumunjske. Tada otpadni tokovi koji su prije išli u Jugoistočnu Aziju odlaze u srednju i istočnu Europu.
Od ove godine na snazi su tri nova ograničenja za izvoz otpada izvan EU, osobito za neke vrste plastike. Kao rezultat toga, nekoliko članica EU u regiji srednje i istočne Europe zabilježilo je rast uvoza otpada.
Iako je to tehnički legalno, pokazalo se da transporti označeni kao „materijal za reciklažu“ ipak sadrže neuporabljiv otpad – uslugu za koju su neka poduzeća spremna platiti visoke iznose, ponekad radeći u suradnji s organiziranim kriminalnim skupinama.
Problem je posebno izražen u Rumunjskoj. Policija na granici u rumunjskom lučkom gradu Konstanci (na Crnom moru) u travnju je pronašla nekoliko kontejnera punih ilegalno uvezenog otpada. Dokumentacija pošiljke navodila je da sadrži samo reciklabilnu plastiku, no otkriveni su i drvo, metal te opasan otpad poput baterija. Kontejneri su prethodno bili uskladišteni u Njemačkoj od strane belgijske tvrtke.
U sličnom maniru, Poljska, koja nakon Turske i Malezije prima treću najveću količinu otpada iz Ujedinjenog Kraljevstva, također je pogođena povećanim transportima s unutar EU.
Dok se Austrija, Njemačka i Italija optužuju da ne čine dovoljno protiv ilegalnog izvoza u Poljsku, Njemačka je 2019. bila izvor 70 posto otpada koji je otišao u Poljsku.
Također, 2019. godine policija u Krakovu, Katowicama i Czestochowi uhitila je 15 osoba osumnjičenih da su dio „mafije otpada“ nakon što je pronađeno 2.452 tone ilegalno skladištenog otpada u i oko ta tri grada. Za svoje usluge su naplatili dva milijuna eura, što pokazuje koliko je industrija otpada profitabilna.