Izvještaj Europe’s Environment 2025 donosi tmurnu sliku. Iako su emisije stakleničkih plinova od 1990. pale za 37 posto, a udio obnovljive energije se od 2005. udvostručio, opće stanje okoliša nije "dobro". Biodiverzitet se dodatno smanjuje, a preko 80 posto zaštićenih staništa je u lošem stanju. Također, 60 do 70 posto europskog tla je degradirano.
Prema EEA, pritisak je uglavnom uzrokovan neodrživim obrascima proizvodnje i potrošnje, naročito u poljoprivredi i prehrambenom sustavu. Samo 37 posto površinskih voda u Europi je još uvijek u dobrom ekološkom stanju. Nedostatak čiste vode sada pogađa trećinu stanovništva i europskog teritorija.
Europa se također zagrijava dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Posljedice toga sve su vidljivije kroz ekstremne vremenske uvjete, poplave, suše i šumske požare.
Između 1980. i 2023. gospodarske štete u EU dosegle su više od 700 milijardi eura, dok je samo razdoblje 2021.–2023. izazvalo štetu veću od 160 milijardi eura. Procjenjuje se da je 2022. zbog toplinskih valova umrlo oko 70.000 ljudi.
Agencija upozorava da klimatske promjene i degradacija okoliša predstavljaju izravnu prijetnju konkurentnosti Europe. Gospodarstvo je snažno ovisno o prirodnim resursima, dok njihova kvaliteta opada. Za održavanje otpornosti vitalnih sektora kao što su opskrba hranom i pitkom vodom, potreban je bolji upravljanje zemljištem i vodom.
U izvještaju se naglašava da su mjere Zelene agende (prošle Komisije EU) ključne za sprječavanje daljnjeg pogoršanja. No, u Europskom parlamentu nekoliko konzervativnih i desnih frakcija posljednjih mjeseci zagovara ukidanje tih pravila, osobito u poljoprivredi i energetskom sektoru. Prema Agenciji za okoliš, slabljenje okolišnih zakona zapravo bi povećalo gospodarske i društvene rizike.
Unatoč negativnim trendovima, EEA uočava i svjetle točke. Kvaliteta zraka se poboljšala, energetska učinkovitost je porasla, a kružna ekonomija se širi. Obnovljivi izvori energije činili su 2023. više od četvrtine ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji. To povećava vjerojatnost da EU može postati klimatski neutralna do 2050., pod uvjetom da se sadašnja politika nastavi.
Agencija smatra da EU mora ostati pri svojim ciljevima održivosti i izbjeći rezove u politici zaštite okoliša. U suprotnom, kontinent prijeti nepovratan ekološki i gospodarski pad. "Ono što radimo danas oblikovat će našu budućnost," izjavila je ravnateljica EEA Leena Ylä-Mononen prilikom predstavljanja izvještaja.