Ovog vikenda u Europskom parlamentu u Strasbourgu ponovno je nekoliko stotina građana iz 27 zemalja EU-a raspravljalo o „budućnosti Europe“. Među njima je bilo i desetak Nizozemaca, kao i na prethodna dva građanska panela EU-a. Ovaj put razgovaralo se uglavnom o klimatskim promjenama, okolišu i zdravlju.
Panel „Klimatske promjene, okoliš/zdravlje“ bavio se posljedicama klimatskih promjena, pitanjima okoliša i novim zdravstvenim problemima. Ta su pitanja povezana i s poljoprivredom, prijevozom i mobilnošću, energijom te prelaskom prema niskougljičnim društvima.
„Ako želimo ostaviti čišću Europu našoj (pra)djeci 2050. godine, moramo već danas početi mijenjati svoje ponašanje. EU bi za primjer mogla i sama stati na čelo tih promjena“, istaknula je Nizozemka Marieke Lopers (koja živi u Smildeu) u govoru pred plenarnim zasjedanjem.
Kao menadžerica za promjene u kemijskoj industriji, požalila se domaćinima da vegetarijanci u menzi Europskog parlamenta ne bi trebali tražiti prilagođeni jelovnik, već da bi veganski obroci trebali biti standard na jelovniku, dok bi mesojedi morali tražiti meso.
Posjetitelji konferencije ne bi se također prema njezinim riječima trebali automatski voziti autobusom od hotela do parlamenta. Primijetila je da većina sudionika može prošetati desetak minuta, a po potrebi mogu zatražiti vožnju autobusom.
Lopers, majka dvoje školske djece, ukazala je i na važnost obrazovanja: „Radi se o tome što smatramo standardom, a što iznimkom. Promjena ponašanja počinje kod sebe. Na školama bismo mogli već početi s time. Pogledajte kako je u obrazovanju u Norveškoj ili Poljskoj sasvim normalno da djeca jedan dan u tjednu provode na selu upoznavajući rast i razvoj ljudi i životinja.“
Prema njezinim riječima, EU bi mogao prestati s milijunskim kampanjama za promociju konzumacije mesa. Također bi u trgovinskim sporazumima i u poljoprivredi EU mogao provoditi strožu politiku.
„Zašto uvozimo milijune kilograma soje za stočnu hranu s druge strane svijeta, hranimo i gnojimo stoku na nekoliko hektara nizozemskog tla koja se potom izvozi kao stoka ili meso nazad na drugu stranu svijeta? Koliko mislite da to košta u pogledu goriva, energije i onečišćenja okoliša?“
Prema Lopers, u raspravama o europskim pitanjima premalo se prvo gleda koliko je nešto štetno za okoliš ili koliko se resursa troši, a premalo se obraća pažnja na financijske troškove. Mnoge štetne prakse za okoliš još uvijek nemaju svoju cijenu.
„To vrijedi i za financijsku potporu slabijim članicama EU-a: trebamo im pomagati ne samo novcem već i našim znanjem i stručnošću. Na tome bi Nizozemska također mogla profitirati. Subvencije bi trebale biti tek treća ili četvrta opcija“, istaknula je.
Lopers je to usporedila s često korištenom izrekom o razvojnoj pomoći: ne treba siromašnima davati ribu, već im dati štap za pecanje i naučiti ih loviti ribu…
Konferencija o budućnosti Europe započela je ovog proljeća i traje do proljeća 2022. Organizaciju javnog savjetovanja vodi Konferencija o budućnosti Europe, u kojoj sudjeluju političari predstavnici EP-a, EK-a i zemalja EU. Osim toga, nekoliko zemalja EU-a, uključujući Nizozemsku, pripremilo je „vlastitu“ viziju budućnosti EU-a.
Kroz građanski dijalog Pogled na Europu svi stanovnici Nizozemske mogu podijeliti svoje ideje o budućnosti Europe. Pogled na Europu inicijativa je Ministarstva vanjskih poslova i dio je Europske konferencije o budućnosti Europe. Ideje građana iz cijele Europske unije (EU) koriste se za izradu budućih planova za Europu.