Europska komisija naziva plan američkog predsjednika Trumpa dobrodošlim "počekom", ali ističe da ostaje mnogo otvorenih pitanja. Von der Leyen vidi napredak, ali nema sporazum koji je već blizu završetka. EU prvo želi jasnoću o mogućim posljedicama za Ukrajinu.
Iako Bruxelles proučava gdje američki plan donosi napredak, Europljani se distanciraju od političkog smjera na koji plan upućuje. Europski čelnici ne žele dogovor u kojem bi se Rusiji na bilo koji način moralo "nadoknaditi". Sporazum bez ukrajinskog pristanka za EU je neprihvatljiv.
Prema riječima Von der Leyen, nema "pravih znakova" da Moskva želi okončati nasilje. Stoga pritisak na Rusiju mora biti u potpunosti nastavljen. Zbog toga se drži stava da se zaplijenjena ruska bankovna sredstva mogu iskoristiti za tu svrhu.
Za Bruxelles je jedan princip nepromjenjiv: granice se ne smiju mijenjati nasiljem. Von der Leyen upozorava da prihvaćanje teritorijalnih promjena otvara vrata budućim sukobima. Svaki sporazum u kojem se mijenjaju ukrajinske granice ona odbacuje.
Komisija ponavlja da su interesi Ukrajine i Europe neraskidivo povezani. Sigurnost Ukrajine opisuje se kao sigurnost Europe. Stoga je Europski parlament usvojio plan ulaganja 1,5 milijardi eura u izgradnju zajedničke europske obrambene industrije. Dio tog iznosa, 300 milijuna eura, namijenjen je vojnim potporama Ukrajini.
Tijekom prošle godine održani su dugotrajni pregovori između država članica EU o kriterijima za pristupanje. Zbog rusko-ukrajinskog rata i kolebljive, slabe potpore trenutnog predsjednika NATO-partnera Sjedinjenih Američkih Država, europske zemlje žele preuzeti više kontrole.
Francuska se zalagala za strožu politiku "kupuj europsko" kako bi potaknula vlastitu europsku obrambenu i industriju oružja, dok su zemlje poput Nizozemske zagovarale veću fleksibilnost pri nabavi oružja iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije i drugih zemalja koje nisu članice EU.