U ovom višegodišnjem financijskom okviru (MFK) europski povjerenici predlažu značajnu preraspodjelu sadašnjih proračuna i budžeta EU-a. O tome sada moraju postići dogovor ministri nadležni za financije iz svih 27 zemalja EU i Europski parlament u narednim mjesecima.
Europska unija pomjera svoje prioritete prema većim izdacima za obranu i snažnijoj industrijskoj politici. Zbog toga budžeti za okoliš i klimu dolaze pod pritisak. Time se nameće pitanje jesu li dogovoreni ciljevi za znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova još uvijek ostvarivi.
EU je godinama snažno ulagao u smanjenje emisija. S novim naglaskom na obranu i industrijsku neovisnost, klimatska politika sada gubi na važnosti. Stručnjaci upozoravaju da zbog toga nije moguće ostvariti prepolovljenje emisija unutar sljedećih petnaest godina.
Istovremeno, očuvanje i obnova močvara nalaze se više na dnevnom redu. Vodena revitalizacija riječnih delti i priobalnih područja može zadržati velike količine ugljika i spriječiti proces močvarnosti tla. Međutim, kritičari primjećuju da je ovaj pristup još uvijek nedovoljno znanstveno potkrijepljen. Stvarna doprinosa ciljevima klime ostaje stoga neizvjesna.
U Finskoj, Poljskoj i baltičkim zemljama trenutačno se pripremaju planovi za navodnjavanje velikih šumskih i prirodnih područja uz granicu s Rusijom. Ta bi područja u slučaju vojne prijetnje služila kao prirodna barijera za tenkove.
Danska je nedavno dobila dozvolu Europske komisije za utrošak više od 626 milijuna eura na sadnju novih šuma. Na taj će način desetine tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, posebno iz sektora mliječnih proizvoda, biti pretvoreno u zaštićena prirodna područja.
Danska vlada, poduzeća i lokalne uprave proteklih su godina zajedno izradili drastičan tripartitni plan tranzicije za dansko ruralno područje te intenzivnu poljoprivredu i stočarstvo u Danskoj.
Pri tome nije formulirano što svi dionici posebno ne žele, nego što zajedno žele postići. Radi se o jednom od najvećih prirodnih projekata u Europi u posljednjim godinama.
Odobrenje tih danskih planova pokazuje da Bruxelles više ne smatra subvencije za pošumljavanje i obnovu prirode tržišno iskrivljujućim. Prije su takve subvencije često bile smatrane nepravednim natjecanjem između poljoprivrednika i drugih sektora. Sada se obnova prirode smatra ključnim dijelom europske strategije za klimu i okoliš, iako je proračun smanjen.
Međunarodno raste priznanje važnosti močvarnih područja. Njihova obnova ne pomaže samo u smanjenju emisije CO2, već i u zaštiti bioraznolikosti. Izvještaji ističu da europske zemlje još uvijek značajno zaostaju u obnovi prirode, primjerice vraćanjem nestalih močvarnih područja.
Europska komisija sve češće naglašava da zemlje EU mogu koristiti okolišne i klimatske potpore za potporu svojoj poljoprivredno-prehrambenoj industriji, pod uvjetom da ti sektori prihvate kriterije subvencija „izvan svoje djelatnosti”.