Ovaj tjedan cijeli Europski parlament glasa o novoj europskoj prehrambenoj politici, strategiji od polja do stola. Najvažnije pitanje bit će hoće li većina svih zastupnika podržati širenje i pooštravanja koja je pod vodstvom ENVI-odbora za okoliš unesena u izvorni prijedlog Europske komisije.
Strategija predstavljena u svibnju 2020. dio je glavnog projekta Komisije Ursule Von der Leyen, Zelenog dogovora povjerenika za klimu Fransa Timmermansa. Taj Zeleni dogovor ne uključuje samo mjere za zaštitu okoliša od zagađenja zraka, tla i vode, već i za poboljšanje bioraznolikosti i kvalitete hrane.
Zbog toga gotovo svi povjerenici na svojim područjima politike moraju uvesti mjere klimatskih i ekoloških promjena.
To se odnosi i na poljoprivredu, stočarstvo i dobrobit životinja. Tako se mora smanjiti uporaba pesticida za 50%, gubitak hranjivih tvari za 50%. Time se može, između ostalog, smanjiti uporaba gnojiva, uključujući poljoprivredno gnojivo, za 20%.
Također se mora prepoloviti uporaba antibiotika u stočarstvu, a očekuje se rast udjela zemljišta pod ekološkom poljoprivredom s oko 8% na 25% u cijeloj EU.
Napeto pitanje u Strasbourgu ovoga tjedna jest hoće li članovi Europskog parlamenta podržati nedavno glasovanje Odbora za poljoprivredu i okoliš Europskog parlamenta. U rujnu su ENVI-odbora za okoliš i AGRI-odbora za poljoprivredu pozdravili ciljeve strategije od polja do stola. Njihovo izvješće usvojeno je s 94 glasa za, 20 protiv i 10 suzdržanih.
Osim toga, podržali su preporuke svojih dvojice izvjestitelja, Nizozemke Anje Hazekamp (PvdD) i talijanskog kršćanskodemokrata Herberta Dorfmanna. Prema njihovom izvješću, mjere koje predlaže Europska komisija ne bi smjele biti previše neobvezujuće, već ih treba učiniti obvezujućima u zemljama članicama EU.
Izvješće je u potpunosti prihvaćeno, uključujući 48 kompromisnih amandmana od kojih su neki izazvali žestoke reakcije poljoprivredne zajednice.
Jedan od njih je naglašavanje nužnosti “obvezujućeg karaktera” ciljeva za smanjenje pesticida, gubitka hranjivih tvari i gnojiva. Posebno je “obveza uključivanja” okolišnih mjera u poljoprivrednu politiku svezan napadnuta od strane poljoprivrednih zemalja EU-a i poljoprivrednih organizacija.
"Gašenje velikih farmi i smanjenje broja životinja u stočarstvu donosi ogromne dobitke za klimu, dobro je za prirodu, naše zdravlje i životinje. Proboj je to da većina Europskog parlamenta sada to shvaća i zaista želi poduzeti korake prema zdravijem prehrambenom sustavu," izjavila je Hazekamp.
Hazekampin izvještaj dodatno zagovara smanjenje uporabe pesticida. Europska komisija ranije je najavila ambiciju smanjenja upotrebe poljoprivrednih otrova za 50% do 2030. godine. To smanjenje mora biti obvezujuće, navodi se u Hazekampinu izvještaju. Osim toga, EU mora biti stroža pri odobravanju otrova.
Debata se održava u ponedjeljak, u utorak se glasa o rezoluciji, a rezultati će biti objavljeni u srijedu ujutro. Europska komisija će do 2024. godine potom s nekoliko zakonskih prijedloga provoditi održivost prehrambenog lanca u europsko zakonodavstvo.
Preporuke koje Europski parlament daje u inicijativnom izvješću Hazekamp nisu obvezujuće, ali parlament – kao i 27 zemalja članica EU-a – mora odobriti konačne zakonske prijedloge. Europska komisija će stoga morati uzeti u obzir preporuke ako većina EP-a njih podrži.