Riječ je o reformi tzv. mehanizma EU za obustavu viza. On se primjenjuje na stanovnike 61 zemlje koje mogu putovati u Schengenski prostor bez vize. Mogu boraviti najviše devedeset dana unutar razdoblja od 180 dana. Europska komisija ponovno može uvesti obvezu vize ako postoje „sigurnosni problemi”.
Postojeći razlozi za bezvizni režim ostaju, ali se uvode novi razlozi za odbijanje. Radi se o hibridnim prijetnjama (na primjer kad države izvan EU koriste migrante kako bi utjecale na EU).
Od sada će se također više obraćati pozornosti na kršenja Povelje UN-a, međunarodnih ljudskih prava ili nepridržavanje odluka međunarodnih sudova. Sve ove dopune imaju za cilj stvoriti preventivni učinak, navodi Europski parlament.
Uz to, Bruxelles sada može djelovati protiv državljana ne-EU zemalja koji su preko „zaobilaznog puta” dobili pristup Schengenskim zemljama jer su u nekoj zemlji članici EU kupili „zlatnu putovnicu” velikim ulaganjima u tu državu. Mnogobrojni ruski oligarsi i kriminalci na taj su način, preko ostalog i Cipra i Malte, dobili pristup zemljama EU.
Kako bi spriječila da treće zemlje ne poštuju svoje dogovore, EU dobiva veće mogućnosti da ukine izuzeće za specifične državne dužnosnike koji mogu biti odgovorni za kršenja ljudskih prava ili drugih prekršaja od strane vlade.
Prema nizozemskom zastupniku u Europskom parlamentu Malik Azmaniju (VVD), usvojeni zakon je potreban „kako bismo brže i učinkovitije mogli reagirati ako se zloupotrijebi pravo na bezvizna putovanja u Europsku uniju.” Svijet se mijenja i tome se moramo prilagoditi.
Suautorica Tineke Strik (GroenLinks-PvdA) kritična je prema ovom novom koraku, ali i zadovoljna. „Drago mi je da je Europski parlament uspio uvrstiti odredbu o ljudskim pravima, koja omogućuje EU da obustavi bezvizni režim diplomatima u slučaju ozbiljnih kršenja međunarodnih ljudskih prava ili humanitarnog prava.”