Glavna poruka o nedavnom američkom mirovnom planu jest da se o budućnosti Ukrajine ne može odlučivati bez Ukrajine te da sigurnosne odluke o Europi ne smiju biti donesene izvan Europe. Tekst naglašava da zemlje koje su uključene moraju same sjediti za stolom.
Mnogi zastupnici Europskog parlamenta izrazili su zabrinutost zbog američkog plana i nazvali ga štetnim za cilj trajnog mira. Upozoravaju da nejasnoće i kontradiktorni signali otežavaju proces i mogu ugroziti sigurnost Europe.
Svaki budući mirovni sporazum bit će povezan s prethodnim primirjem i snažnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Pri tome se ništa ne smije ograničiti što je zemlji potrebno za zaštitu vlastite sigurnosti i granica. Taj europski poziv smatra se odgovorom na ruski zahtjev da Ukrajina ne smije postati članica NATO-a.
Teritorijalni integritet Ukrajine se odlučno potvrđuje. Prema usvojenom tekstu, privremeno okupirani teritorij ne može se priznati kao ruski. Temelj ostaje da se granice ne smiju mijenjati silom. Očekuje se da će europski šefovi država i vlada na EU-summitu sredinom prosinca zauzeti takav stav.
Parlament također naglašava da je Rusija odgovorna za štetu koju je prouzročila u Ukrajini. Korištenje zamrznutih ruskih bankovnih sredstava treba pomoći u obnovi i rekonstrukciji, iako se istovremeno priznaje da postoje pravna pitanja vezana uz to.
U Bruxellesu se trenutno radi na zakonodavstvu za upotrebu zaplijenjenih sredstava. To prisiljava EU da ima pri ruci alternativne opcije, dok Parlament inzistira na napretku. Istovremeno EU ostaje pri postojećim sankcijama, koje će biti ukinute tek nakon potpunog provedbenog mirovnog sporazuma.