Političari raspravljaju o širokom spektru tema, kao što su poboljšanje suradnje između Europola i FBI-ja, te borba protiv kriminala i terorizma.
Američki predsjednik Trump i velike američke tehnološke tvrtke (Google, X, Facebook) smatraju da do sada „dobrovoljna“ EU pravila za upotrebu interneta (i osobno i poslovno) predstavljaju „oblik cenzure“. Twitter i Facebook su već odlučili ukinuti svoju prethodnu kontrolu.
Američka rasprava o europskim tehnološkim pravilima početkom ovog mjeseca otkrila je jaz između Washingtona i Bruxellesa. Dok EU drži do svog digitalnog zakonika, protivnici u SAD-u to nazivaju cenzurom. EU naglašava da Digital Services Act i Digital Markets Act podupiru temeljna prava i primjenjuju se na sve tvrtke, bez obzira na njihovo podrijetlo.
Od stupanja na snagu DSA i DMA, Europska komisija je pokrenula nekoliko istraga protiv velikih internetskih platformi, uključujući Google, Meta i Apple. Te istrage su još u tijeku. Politički ton u SAD-u zaoštrio se otkako se vratio predsjednik Donald Trump, koji europsku digitalnu regulaciju smatra nepravednom prema američkim tvrtkama i prijeti odmazdama.
Trump je pokušao uključiti EU internetska pravila u nedavni sporazum o novim uvoznim carinama s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen, no Bruxelles i dalje ističe kako EU ostaje pri svojim pravilima, uključujući one za američke tehnološke tvrtke.
Očekuje se da će se tijekom razgovora u Washingtonu posvetiti mnogo pažnje zaštiti osobnih podataka i (kako se naziva) „zaštiti djece na mreži“. Iza tog naziva krije se namjera Europske unije za aktivnim prethodnim nadzorom cijelog internetskog prometa kako bi se otkrila i gonila dječja pornografija.
Taka „kontrola razgovora“ moguća je samo zaobilaženjem tehnologije enkripcije (šifriranja tekstova i slika u internetskom prometu). To u mnogim zemljama EU izaziva pritužbe zbog kršenja privatnosti i nepotrebne državne kontrole. Drugi tvrde da država mora moći pronalaziti kriminalce i na internetu, kao što to već može presretanjem telefonskih razgovora.
Države članice EU su na pragu donošenja odluke o kontroli razgovora. Pod danskim predsjedanjem sljedećeg mjeseca planirano je glasanje o revidiranom prijedlogu („Chat Control 2“). Ključ je da tehnološke platforme, čak i s end-to-end enkripcijom, moraju koristiti tehnologije za otkrivanje slikovnog materijala zlostavljanja i pripadajućih URL-ova prije slanja. O tome se u EU raspravlja već od 2022., no još uvijek nema kvalificiranu većinu.
Stavovi država članica EU do sada su različiti, što čini ishod neizvjesnim. Pristaše se pozivaju na zaštitu djece i zajedničke transatlantske brige; kritičari upozoravaju da masovno skeniranje ugrožava privatnost milijuna građana te potkopava novinarstvo i čak provedbu zakona. Rasprava se stoga vrti oko pitanja može li se zaštita djece od dječje pornografije uskladiti sa snažnom enkripcijom.