Europski parlament i Europska komisija u srijedu započinju prvu javnu političko-parlamentarnu raspravu o onome što bi mogao biti najopsežniji privremeni pregled višegodišnjeg proračuna EU-a ikad.
Ta rasprava predstavlja drugu fazu u onome što bi mogao biti preokret u EU-u, nakon što su ministri i šefovi vlada zemalja EU-a u veljači i ožujku već poduzeli prvi korak i dali suglasnost za novu vrstu Marshallovog fonda pomoći. Europski parlament sada će otvoriti put Komisiji da potpuno preispita sve postojeće proračune EU-a.
27 europskih povjerenika i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u Bruxellesu objašnjavaju kako planiraju osigurati stotine milijardi eura za mega fond za oporavak ekonomske štete prouzročene koronapandemijom. Prve financijske učinke toga vjerojatno će predstaviti za otprilike tjedan dana, 20. svibnja. To će biti treća faza u procesu sastavljanja tog corona-mega fonda u proračune EU-a.
Sve europske zemlje pogođene su pandemijom. No, prijete velike razlike u ekonomskoj šteti i prilikama za oporavak. Grčka (-9,7 posto BDP-a), Italija (-9,5 posto), Španjolska (-9,4 posto) i Francuska (-8,2 posto) doživljavaju znatno veći pad nego, primjerice, Njemačka (-6,5 posto).
Podaci su i dalje službena tajna, ali procurela je bilješka koja predlaže proračun od maksimalno 2 bilijuna eura. Nakon što se proračuni konačno usvoje (a povjerenici pristanu na rezove u svojim tekućim proračunima!), milijarde eura moći će se uložiti u ponovno pokretanje europske ekonomije.
Iza kulisa još uvijek postoji neslaganje o pitanju hoće li zemlje koje boluju od takvog koronafonda primiti sredstva kao bespovratnu pomoć ili kao zajam, s ili bez kamata. U slučaju zajma, dio novca će trebati vratiti. Neki govore o 'vječitim hipotekama ili najmu'.
Predsjednik parlamentarnog Odbora za proračun, Belgijanac Johan Van Overtveldt (ECR), izjavio je za 'subvencije protiv zajmova' da bi volio da prihodi i rashodi fonda budu u ravnoteži između solidarnosti i odgovornosti.
Predstavljanje financiranja prvih milijardi (u proračunima 2020. i 2021.) 20. svibnja podudarit će se s dugo očekivanim i dva puta odgađanim predstavljanjem sveobuhvatnog EU-klimatskog plana Green Deal. U prvim nacrtima tog plana, potpredsjednik Frans Timmermans već je jasno naznačio da se u EU-u mora puno toga promijeniti ako Europa želi biti klimatski neutralna za petnaest ili dvadeset godina. To implicira radikalnu promjenu u korištenju energije i sirovina, smanjenje zagađenja okoliša i zraka, kao i promjene u porezima i subvencijama.
Europska komisija danas popodne u Bruxellesu izjavljuje da šteta koju je pandemija korone izazvala u mnogim zemljama nije prepreka prelasku na Green Deal, već da upravo Green Deal može postati pokretač i motor novog smjera gospodarskog razvoja u zemljama EU-a.
Europski parlament u srijedu raspravlja s predsjednicom Komisije Von der Leyen o ovom novom prijedlogu. U petak parlament glasuje o rezoluciji koju će, prema trenutačnim izgledima, usvojiti s velikom većinom. EP također u srijedu glasuje o pozivu Europskoj komisiji da predloži hitan plan. Ako pregovori o proračunu propadnu ili kasne, moraju se osigurati jamstva za EU-subvencije nakon 1. siječnja 2021.