CO2 naknada na granici ne bi trebala vrijediti samo za osnovne materijale i sirovine, nego i za dugi niz gotovih proizvoda u koje su uključeni, između ostalog, čelik i aluminij. Europski parlament ide dalje od prijedloga Europske komisije. Konačni stav usvojen je s 464 glasa za, 50 protiv i 159 suzdržanih.
Konkurencija
Prijedlog je pripremio nizozemski S&D europarlamentarac Mohammed Chahim, izvjestitelj za revidirani mehanizam ugljične granice (CBAM). Proširenjem želi Strasbourg spriječiti da europski proizvođači budu u nepovoljnom položaju u odnosu na jeftinije strane konkurente iz zemalja bez zakona o zaštiti okoliša i klime.
Pravila protiv izbjegavanja uvozne naknade također moraju biti stroža. Parlament želi moći brže reagirati kada se proizvode male prilagodbe kako bi se izbjegla naknada. Istovremeno, uobičajene poslovne odluke da se smanje proizvodni troškovi trebaju ostati izvan ovih strožih mjera.
Promotion
Naknada štete
Uz to, parlament želi uspostaviti privremeni fond za europske proizvođače koji na izvozna tržišta izlaze u konkurenciju s tvrtkama koje u svojim ne-EU zemljama ne plaćaju sličnu CO2 cijenu. Parlament želi tu financijsku potporu staviti na raspolaganje od 2027. do 2029. Europska komisija je predlagala da fond počne djelovati tek kasnije.
Posebna se pažnja posvećuje sektoru umjetnih gnojiva. Europski parlament želi da europske tvornice gnojiva i poljoprivrednici koji se suočavaju s većim CO2 troškovima također budu prihvatljivi za potporu. Na popis proizvoda za koje će biti moguća podrška trebali bi se dodati, među ostalim, urea, amonijev nitrat i amonijev sulfat.
Ne potpuno besplatno
U isto vrijeme u Bruxellesu se vode pregovori o prilagodbama europskog sustava (ETS) u kojem tvrtke moraju plaćati za svoje emisije. Europska komisija želi zadržati stotine milijuna dodatnih emisijskih dozvola i sporije smanjivati broj dostupnih dozvola. Time bi se mogli umanjiti troškovi za energetski intenzivne tvrtke.
Parlament kod jednog dijela bira ograničenije proširenje. Trenutno se sve emisijske dozvole iznad praga od 400 milijuna na kraju brišu. Komisija je željela odustati od toga i dozvole zadržati kao sigurnosnu rezervu. Parlament želi zadržati brisanje, ali podići prag s veljače 2027. na 650 milijuna.
Klima politika
Time se paralelno odvijaju dvije velike reforme europske CO2-klimatske politike. Kod CBAM uvozne carine parlament se zalaže za proširenje na veći broj proizvoda i strožu zaštitu od izbjegavanja. Kod trgovine emisijskim dozvolama traži više prostora za tvrtke, a da pritom ne prihvati u potpunosti predloženo ublažavanje Komisije.
Promjene još nisu konačne. O proširenju CBAM-a i prilagodbama sustava trgovine emisijama parlament će dalje pregovarati s Europskom komisijom i državama EU-a. Fokus je pritom na troškovima za europsku industriju i poljoprivredu kao i ulaganjima u smanjenje CO2 emisija.