Organizacije za zaštitu izbjeglica već su upozorile da EU "odlaže pravo na azil". Ističu da nove pravila omogućuju da zemlje EU 'privremeno' (dok traje administrativna obrada zahtjeva) smještaju azilante u kampove izvan teritorija EU-a, primjerice u sjevernoafričkim zemljama ili državama Balkana.
Talijanska premijerka Meloni već je pokušala takve kampove uspostaviti, no Europski sud pravde taj je postupak poništio.
Europska unija uskoro će omogućiti vraćanje azilanata bez dugotrajnih ocjenjivanja. Također će biti dopušteno protjerivanje migranata u treće zemlje. Time se otvara mogućnost da se azilni postupci obavljaju izvan granica EU-a.
Prema zagovornicima, cilj je ubrzati postupke i pružiti jasnoću. Bržom obradom zahtjeva osobe koje nemaju pravo na zaštitu mogu biti ranije vraćene.
Glasovanje je provedeno uz potporu koalicije centrističko-desnih i (radikalno) desnih političkih skupina. Zajedno su tvoreći većinu provukli reformu kroz parlament.
Protivnici iz progresivnih skupina glasali su protiv i oštrim kritičkim glasom iskazali zabrinutost. Boje se da novi pristup dovodi do narušavanja temeljnih prava.
Organizacije za ljudska prava i zaštitu izbjeglica govore o opasnoj promjeni u europskoj azilnoj politici. S njihove perspektive, ne-Europpljanima će biti teže dobiti stvarnu zaštitu unutar Europske unije.
Upozoravaju da premještanje azilanata u treće zemlje može dovesti do situacija u kojima ljudi imaju slabiju pravnu zaštitu. Također postoji bojazan da će se odgovornosti prebacivati izvan EU-a.
Zagovornici ističu kako su pravila potrebna kako bi sustav azila ostao upravljiv. Navode da države članice moraju imati veću kontrolu nad migracijskim tokovima.
Prihvaćanjem u parlamentu napravljen je daljnji korak u reformi europske azilne politike. Kasnije ove godine zemlje EU i Parlament još će se dogovarati o mnogim detaljima provedbe. Među ostalim, bit će jasno i treba li zemlje EU preuzimati azilante jedne od drugih ili na drugi način doprinositi troškovima.