Zastupnici u Europskom parlamentu zabrinuti su zbog fizičkih i mentalnih zdravstvenih rizika kod mladih korisnika društvenih mreža i pametnih telefona. Roditelji bi trebali dobiti pomoć u upravljanju digitalnim aktivnostima svoje djece, ističu europarlamentarci.
Osim toga, online korištenje trebalo bi biti prilagođeno dobi korisnika. Stoga Parlament predlaže minimalnu dob od šesnaest godina za pristup društvenim mrežama, video platformama i platformama umjetne inteligencije. Tinejdžeri od trinaest do šesnaest godina smjeli bi pristup imati samo uz roditeljsku suglasnost.
Europarlament ponavlja svoj raniji poziv na zabranu svjesnog stvaranja ovisnosti o digitalnim proizvodima, poput beskonačnog skrolanja i automatski reproduciranih videozapisa. Ove mjere navedene su u izvješću o boljoj online zaštiti djece, čiji je nizozemski europarlamentarac Kim Van Sparrentak bio suizvjestitelj.
Parlament želi da Europska komisija adresira ovisničke elemente u online igrama i trikove dizajna koji potiču djecu da troše više novca na internetu, poput lažnih valuta i lootboxova. Također je parlament podržao Van Sparrentakin prijedlog o zdravstvenim smjernicama za vrijeme provedeno pred ekranom.
„Protiv manipulativnih trikova tehnoloških tvrtki više nema samodiscipline. Ponekad smo svi poput zaslonskih zombija i djeca dobivaju ekran kao dudu pri najmanjoj prilici. A ono što djeca vide online često je opasno.”
Van Sparrentak: „Online okruženje pretvorilo se u močvaru u kojoj manipulativni algoritmi i ovisnički dizajn uvlače djecu sve dublje u svijet pun radikalizacije, nasilja, poremećaja prehrane ili mržnje prema ženama. To ima velike posljedice na njihov razvoj, sigurnost i mentalno zdravlje.”
Van Sparrentak kritizira poziv na uvođenje minimalne dobi od 13 godina za društvene mreže. „Ako ćemo provjeravati dob, to mora biti na najsigurniji i najučinkovitiji način. Bojim se da će se razviti industrija oko skeniranja dječjih lica ili prikupljanja njihovih podataka. Takve drastične mjere moraju se temeljiti na čvrstim znanstvenim osnovama, a ne na političkim trgovinama s dobnim granicama.
Uz to, roditeljska suglasnost može dovesti do nejednakosti za djecu, jer neka djeca smiju koristiti društvene mreže, a druga ne. Tako nastaju razlike u zaštiti između djece čiji roditelji imaju vremena i energije da se time bave i onih koji nemaju. „Odgovornost se ovdje ponovno u potpunosti prebacuje na roditelje, a ne na tehnološke tvrtke.”
Sljedeće godine EU Komisija će predstaviti novi zakon za bolju online zaštitu potrošača, Digital Fairness Act (DFA). Preporuke iz izvješća EU političara bit će u njega uključene.