U rezoluciji o proračunu EU-a nakon 2027. godine, Europski parlament zagovara fleksibilniji i ambiciozniji višegodišnji proračun. Povećana međunarodna nestabilnost i geopolitičke tenzije, uključujući povlačenje Sjedinjenih Država sa svjetske scene, prema mišljenju europarlamentaraca zahtijevaju veća izdvajanja.
Parlament priznaje da je potrebno više novca za, između ostalog, obranu, rat u Ukrajini, gospodarski rast i klimu. Međutim, europarlamentarci žele da ta dodatna izdvajanja ne budu na štetu socijalnih i okolišnih politika ili postojećih prioriteta EU-a. Promatrači sumnjaju hoće li se to na kraju moći održati.
Istovremeno, Parlament izražava oštru kritiku na račun predložene strukture financiranja Europske komisije. Posebno plan po kojem svaka zemlja EU-a zasebno izrađuje nacionalni investicijski plan (poput fondova za oporavak od korone) nailazi na prigovore. Prema europarlamentarcima, u tom modelu nedostaje potrebna transparentnost i parlamentarni nadzor.
Parlament također nije zadovoljan Komisijinim predloženim Fondom za konkurentnost.
Osim toga, zastupnici zahtijevaju da pristup sredstvima EU ostane vezan uz poštivanje temeljnih europskih vrijednosti i vladavine prava. Novi sustav uvjeta trebao bi osigurati da građani u državama članicama ne budu kažnjavani zbog politike svojih vlada.
Postoje i zabrinutosti u vezi s financiranjem fonda za oporavak od korone. Prema Parlamentu, otplata tih dugova ne smije biti na štetu drugih programa EU-a. Iz tog razloga parlament inzistira na novim izvorima prihoda za EU te ne isključuje zajedničke zajmove za prekogranične izazove.
Države EU-a također će zauzeti stav o predloženom višegodišnjem financijskom okviru. Nakon toga slijede tzv. trilog pregovori u kojima se države članice, Bruxelles i Europski parlament moraju dogovoriti o zajedničkom stajalištu.